Doc. dr. sc. Hrvoje Kekez s Odjela za povijest imao je izlaganje na temu “Važnost Krbavske bitke iz 1493. godine viđena očima njenih suvremenika” na tribini „Veliki“ događaj „mali“ ljudi koja se 9. studenoga 2016. održala organizaciji Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu.

Sažetak: 

Bitka između osmanlijske i kršćansko-hrvatske vojske što se odigrala u rujnu 1493. godine na Krbavskom polju usjekla se u pamćenje hrvatskog naroda kao krupan događaj koji je oblikovao daljnji povijesni razvoj ne samo današnje Like već i čitave Hrvatske. Sudbonosnost toga događaja je sredinom 16. stoljeća u svojoj kronici opisao fra Ivan Tomašić riječima: Hec est prima destructio regni Corvatie. Ovakav pogled na važnost Krbavske bitke za povijesni razvoj hrvatskog naroda zadržao se i u vremenu stasanja moderne hrvatske historiografije sredinom 19. stoljeća. Ipak, u zadnjih dvadesetak godina kao ključne posljedice Krbavskog razboja hrvatska historiografija je izdvojila pogibiju i stradanje vodećih članova vodećih hrvatskih plemićkih obitelji, te početak, tj. daljnji zamašnjak procesu iseljavala domicilnog stanovništva u sigurnije krajeve zbog straha od Osmanlija. U svakom slučaju obje ove posljedice dovele su do slabljenja obrambenog potencijala onodobnih hrvatskih povijesnih zemalja. U ovome izlaganju nastojat će se analizirati odnos suvremenika Krbavske bitke prema sudbonosnosti toga događaja. U prvom redu analizirati će se pisani povijesni izvori nastali neposredno nakon bitke, pri čemu će se pokušati ustanoviti specifičnosti toga odnosa lokalnog stanovništva naspram odnosa stranih centara moći. S druge strane, pokušat će se ustanoviti kakav je bio pogled na sudbonosnost Krbavske bitke za daljnji povijesni razvoj događaja samih sudionika bitke, u prvom redu kneza Bernardina Frankapana.