U subotu 22. listopada 2016. godine, nastavnici i studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta poduzeli su terensko istraživanje u sklopu projekta Porijeklo, strukture i percepcije društvenih elita hrvatskoga srednjeg i ranog novoga vijeka. Istraživanje je provedeno na utvrdi Nehaj u Senju, starom gradu Sokolovcu u Brinju i na Modrušu. Prisustvovali su doc. dr. sc. Hrvoje Kekez kao voditelj projekta, te pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Ivan Majnarić, dr. sc. Valentina Janković, Tomislav Matić, mag. educ. hist. et phil. i vanjska suradnica doc. dr. sc. Maja Katušić, uz petnaest studenata usmjerenja Stari i srednji vijek diplomskog studija povijesti i preddiplomskog studija povijesti. U sklopu istraživanja, nastavnici i studenti pregledali su sadašnje stanje posjećenih utvrda, a studenti su uoči posjeta okupljeni u grupe, te je svaka od grupa pripremila izlaganje o povijesti jedne od utvrda. Na Nehaju je zatečeno stanje izvrsne očuvanosti, budući da je ta utvrda iz 16. stoljeća, koja se danas nalazi u sklopu Gradskog muzeja u Senju, pretvorena u izložbeni prostor, a unutar nje čak je moguće vidjeti ostatke crkve Sv. Jurja, koja se nekada nalazila na mjestu gdje je utvrda sagrađena. Stari grad Sokolovac u Brinju mnogo je više nagrižen zubom vremena, ali još uvijek stoji dobro očuvani stari palas i dvorska kapela kneževa Frankapana, te dio jedne od kula i temelji drugih zgrada. Najgore stanje zatečeno je na Modrušu, koji je i najteže dostupan. Taj nekadašnji biskupski grad i sijelo Frankapana danas je sveden na hrpu ruševina, u kojima se jedva nazire nekadašnja monumentalna veličina srednjovjekovnih kula i zidina. Stanje je alarmantno, budući da se stari grad Modruš neprestano ruši uslijed utjecaja prirodnih uvjeta i nedostatka konzervacije. Budući da je još ostalo dnevnog svjetla, nakon posjeta Modrušu istraživačka je skupina posjetila i crkvu u Oštarijama, sagrađenu unutar ostataka kasnosrednjovjekovne frankapanske hodočasničke crkve, koja se nekoć veličinom mogla usporediti sa zagrebačkom katedralom.