U petak 21. travnja 2023. svečano je obilježen dan Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Program obilježavanja započeo je misnim slavljem u Sveučilišnoj kapeli kojega je predvodio sveučilišni kapelan vlč. Branimir Jagodić u koncelebraciji s rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željkom Tanjićem.

„Povijest je učiteljica života. To je izjava koju smo čuli beskrajno puno puta, ali svejedno je i dalje istinita. Tom se mišlju vjerojatno vodio i vaš svetac zaštitnik, sveti Jeronim, a vas sve pozivam da se vodite njegovim primjerom. Jer i on je krenuo od iste točke gdje ste i vi – s puno pitanja, premišljanja i sumnji, ali je svojim ustrajanjem i radom dostigao iznimne intelektualne uspjehe – bio je teolog, svećenik, povjesničar i intelektualac”. istaknuo je u svojoj homiliji sveučilišni kapelan.

Svečani akademski čin kojim je moderirala Veronika Novoselac, asistentica na Odjelu za povijest, nastavio se u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“, a nakon himne Republike Hrvatske uslijedio je pozdravni govor rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića.

„I ove godine smo se okupili obilježiti vaš dan, dan Odjela za povijest i baš je danas on prigodan, na 570. obljetnicu hrvatskih rimskih ustanova sv. Jeronima. Toliko duga tradicija i prisutnost ustanove pokazatelje je kvalitete. Ovim putem želio bih vam svima još jednom od srca čestitati vaš dan i zahvaliti vam svima na dosadašnjem angažmanu, promociji našeg studija, radu i trudu koje ulažete.”

Sve prisutne pozdravio je pročelnik Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mario Kevo koji je izvijestio o postignućima Odjela u proteklih godinu dana, odnosno od posljednjeg Dana Odjela za povijest i to u području znanstvenog i stručnog rada.

„Želio bih zahvaliti svima na Odjelu, studenticama i studentima, kolegama s drugih fakulteta i Upravi, kao i svima drugima koji su ovdje prisutni. Također mi je iznimno drago vidjeti ovoliki broj prisutnih te me raduje da se svake godine okupljamo u sve većem broju. Drago mi je da mogu reći i da intenzivno radimo na razvoju novih studijskih programa te da ćemo uskoro moći ponuditi još širi i kvalitetniji spektar znanstvenog opusa studentima”, osvrnuo se Kevo.

Zatim je uslijedila dodjela odjelnih priznanja, a u kategoriji priznanja za najbolji akademski uspjeh u akademskoj godini 2021./2022.  priznanje su dobili: Luka Mihanović za I. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest s težinskim prosjekom ocjena 4,797; Martini Špilek za II. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest s težinskim prosjekom ocjena 4,937; Luki Drniću za III. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest s težinskim prosjekom ocjena 4,650; Kristini Martinelli za I. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest (dvopredmetni) s težinskim prosjekom ocjena 4,121; Ireni Mladić za II. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest (dvopredmetni) s težinskim prosjekom ocjena 4,329; Josipu Juriću Šolti za I. godinu diplomskog sveučilišnog studija Povijest studentu s težinskim prosjekom ocjena 4,903.

U kategoriji za najbolji diplomski rad obranjen u akad. god. 2021./2022. nagrađen je Matija Vinković za rad naslovljen Župne spomenice Garčinskog dekanata – izvori za društvenu i mikropovijest drugog 19. stoljeća izrađen pod mentorstvom doc. dr. sc. Kristine Puljizević.

Priznanje za najbolji izvannastavni angažman u akad. god. 2021./2022. u cilju promicanja Odjela za povijest i struke kao i Hrvatskog katoličkog sveučilišta dobio je Stipe Markota, student I. godine diplomskog sveučilišnog studija Povijest.

U ime studenata obratio se Josip Jurić Šolto koji je  zahvalio profesorima na mentorstvu i učiteljskoj žrtvi vremena koju su im darovali, a svojim kolegicama i kolegama uputio riječi ohrabrenja i motivacije da nastave u svojim daljnjim nastojanjima.

Nakon dodjela priznanja doc. dr. sc. Mislav Čavka održao je predavanje na temu „Znanstveno proučavanje mumija paleoradiološki pogled“ u kojemu se usmjerio na dugu povijest prožimanja mumija i medicine tijekom kojeg su korištene na razne načine; od supstancije za lijekove do središnje točke antropoloških istraživanja. Čavka je predstavio stadije moderne interakcije znanosti i mumificiranih ostataka: od Napoleonovog ponovnog otkrića Egipta i perioda Egiptomanije pa sve do danas kada se koristi umjetna inteligencija u paleoradiologiji te je prezentirao i rezultate paleoradioloških istraživanja mumija iz hrvatskih zbirki, koje skrivaju neke od zanimljivijih svjetskih nalaza.