Za svoje čitatelje portal Hrvatskoga kulturnog vijeća priredio je veliku anketu na temu što bi u sljedećem razdoblju bilo (naj)važnije napraviti u resoru MZOS-a, odnosno koji bi trebali biti prvi koraci Ministarstva te koji su najveći problemi u području znanosti i visokog školstva?
Svoje odgovore dali su rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj najvećega hrvatskog znanstvenog instituta „Ruđer Bošković“, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta bivši je rektor Zagrebačkog Sveučilišta u mandatu od 2006. do 2014., prof. em. dr. sc. Marijan Šunjić, bivši rektor Zagrebačkog sveučilišta od 1991. do 1998., prof. dr. sc. Željko Holjevac, prodekan za organizaciju i razvoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Zlatko Miliša, profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku
Prof. dr. sc. Željko Tanjić: Svakako da novoga ministra čeka puno posla
Iz perspektive Hrvatskog katoličkog sveučilišta koje je smješteno među privatna sveučilišta, što iz više razloga smatramo neprimjerenim zakonskim rješenjem, naglasio je rektor Tanjić, važno je istaknuti da su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja zakonski i ostali normativni propisi koji reguliraju ovo područje različiti za visoka učilišta s obzirom na zakonske odredbe razlikovanja privatnih od javnih visokih učilišta. Visoka učilišta ovisno o tome jesu li javna ili privatna podliježu djelomično istim ili strožim važećim normativnim propisima, poput postupka vanjskog vrednovanja (reakreditacijskog postupka) ili postupka inicijalne akreditacije novih studijskih programa.
Sveučilišta koja se smatraju privatnim imaju podređen zakonski status ili zakonski status neprimjeren njihovoj akademskoj razini svrstavanjem u skupinu u kojoj se razlikuju po razini i funkciji. Potrebno je razmotriti i dodati u odredbe i nekoliko novina, primjerice podjelu na način financiranja (javno/privatno) ili slično (rješenjem kroz ponudu programskih Ugovora). Nadalje, u odredbama važećeg Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, te podzakonskim propisima ne spominju se integrirana sveučilišta, ne navode se osnovne integrativne funkcije; iako su neka hrvatska sveučilišta integrirana, a druga djelomično integrirana sveučilišta, a neka već osnovana u budućnosti teže integraciji.
Neopravdane administrativne prepreke u financiranju znanstvene djelatnosti
Osobito zabrinjava što u Hrvatskoj nisu primijenjeni kriteriji financiranja visokih učilišta (javno prepoznatljivi), a niti načelo financiranja znanosti temeljeno na znanstvenoj izvrsnosti, obrazložio nam je dalje rektor Tanjić. Potrebno je omogućiti svim znanstvenicima u Hrvatskoj ravnopravnu prijavu na natječaje za projekte i stipendije, a odluku o tome koji od njihovih prijedloga će biti financiran donositi na temelju kriterija znanstvene izvrsnosti i rezultata međunarodne recenzije, bez neopravdanih i proizvoljnih administrativnih zapreka. Institucija sustava znanosti i visokog obrazovanja čija je zadaća financiranje izvrsnih znanstvenih istraživanja i pojedinaca putem znanstveno-istraživačkih projekata, doktorskih stipendija i slično (poput Hrvatske zaklade za znanost), potrebno je ukloniti umjetna i diskriminatorna ograničenja kojima su znanstvenici na pojedinim znanstvenim institucijama spriječeni ili su neravnopravni u prijavama na natječaje.
Znanstvenu izvrsnost Hrvatska treba podupirati bez obzira na visoko učilište ili znanstvenu ustanovu kojoj pripadaju nositelji te izvrsnosti. Neopravdane administrativne prepreke nisu ograničene samo na financiranje znanstvene djelatnosti iz nacionalnih izvora. Na mnogim natječajima za razne oblike financiranja iz EU fondova privatne obrazovne institucije nisu prihvatljivi prijavitelji, neovisno o koristima koje bi potencijalni projekti mogli donijeti različitim dionicima društva, posebice studentima i akademskoj zajednici. Kako u praktično svim vizijama ekonomskog oporavka zemlje veće angažiranje sredstava EU putem kvalitetnih projekata predstavlja važan element, apriorno isključivanje pojedinih prijavitelja, neovisno o kvaliteti njihovih projekata, je suboptimalna, pa i štetna odluka, bio je vrlo jasan naš sugovornik, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.
Odgojna dimenzija sveučilišta
Sve bi trebalo učiniti da se olakša međunarodna suradnja, posebice na području stvaranja zajedničkih programa sa stranim sveučilištima te, naravno, osigura više sredstava za znanost i visoko obrazovanje. Nije manje važno promišljanje odgojne dimenzije sveučilišta, posebice u sadašnjem društvenom trenutku, a to podrazumijeva trajnu edukaciju i samih nastavnika, znanstvenika i osoblja, naglasio je rektor Tanjić.
Jesmo li dovoljno svjesni da samo ne prenosimo znanje nego da i odgajamo mlade ljude za određene vrijednosti? Svakako da novoga ministra čeka puno posla, posebice na izradi novih zakonskih rješenja. Želim mu obilje Božjeg blagoslova i puno uspjeha u radu! – poručio je na kraju prof. dr. sc. Željko Tanjić.
Cijelu anketu pročitajte na poveznici.