U ono vrijeme: Govoraše Isus svojim učenicima: »Napravite sebi prijatelje od nepoštena bogatstva pa kad ga nestane da vas prime u vječne šatore.«

»Tko je vjeran u najmanjem, i u najvećem je vjeran; a tko je u najmanjem nepošten, i u najvećem je nepošten. Ako dakle ne bijaste vjerni u nepoštenom bogatstvu, tko li će vam istinsko povjeriti? I ako u tuđem ne bijaste vjerni, tko li će vam vaše dati?«

»Nijedan sluga ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.«

Sve su to slušali farizeji, srebroljupci, i rugali mu se. On im reče: »Vi se pravite pravedni pred ljudima, ali zna Bog srca vaša. Jer što je ljudima uzvišeno, odvratnost je pred Bogom.«

 

Današnji odlomak usko se nastavlja na jučerašnji i s njim tvori neraskidivu cjelinu.

Naš neodgovorni upravitelj konačno je stavio ljude ispred novca te „napravio sebi prijatelje od nepoštena bogatstva“. Ako ne u vječne šatore, a ono se barem ima nadati da će ga dužnici kojima je u gospodarevo ime oprostio dio duga, pošto mu gospodar odmuzme upravu, primiti na konak ili mu pomoći za prvo vrijeme, dok se ponovno – ne snađe.

Ovaj čovjek konačno ima priliku prestati služiti bogatstvu, te napraviti zaokret u svojem hodu.

A oni na koje Isus posebice cilja ovom parabolom jesu farizeji koji slušaju njegovo pripovijedanje. No, za razliku od neodgovornog upravitelja u priči, čini se da će oni, koje evanđelist Luka naziva rugalicama i srebroljupcima, teško biti kadri učiniti zaokret nalik onom našeg neodgovornog junaka. 

Šteta. 

Hrvatsko katoličko sveučilište