Projekti Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Povezanost majčinog emocionalnog stanja u trudnoći i placentarne metilacije DNA gena uključenih u regulaciju serotoninske signalizacije (2018.)

Opći podaci:

Ovaj projekt se specifično bavi epigenetikom serotoninske signalizacije i njezinom potencijalnom ulogom u mehanizmima razvojnog (fetalnog) programiranja. Projekt predstavlja nastavak istraživanja utjecaja intrauterine okoline, specifično psihologijskih i metaboličkih varijabli majke, na obrazac metilacije DNA fetalnih gena uključenih u regulaciju serotoninske homeostaze. Navedeno istraživanje uključuje suradnju s istraživačima iz tri domaće znanstvene ustanove – Institut Ruđer Bošković u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu te iz dvije inozemne znanstvene institucije – Sveučilište Ludwig Maximilians u Münchenu i Medicinsko sveučilište u Grazu.

 

  • Naziv projekta:  Povezanost majčinog emocionalnog stanja u trudnoći i placentarne metilacije DNA gena uključenih u regulaciju serotoninske signalizacije
  • Naziv poziva: Natječaj za znanstvene projekte Hrvatskog katoličkog sveučilišta u 2018. godini
  • Voditelj projekta: Izv. prof. dr. sc. Jasminka Štefulj
  • Ukupna vrijednost projekta: 20.000,00 kn
  • Izvor financiranja: Hrvatsko katoličko sveučilište

 

Ciljevi projekta:

  1. Doprinos poznavanju čimbenika i razumijevanju mehanizama koji oblikuju serotoninsku signalizaciju tijekom čovjekova prenatalnog razvoja.
  2. Istraživanje prediktivne vrijednosti odabranih varijabli za razinu metilacije DNA gena HTR2A u posteljici i krvi iz pupčane vrpce, koristeći multiplu regresijsku analizu.
  3. Određivanje funkcionalnog značaja metilacije DNA u regulaciji ekspresije gena HTR2A u posteljici (tkivo i primarne stanice) ispitivanjem korelacije razine metilacije DNA i razine mRNA gena HTR2A, uz kontrolu analize za poznate funkcionalne polimorfizme ovoga gena.
  4. Istraživanje u kojoj mjeri epigenetičke promjene u posteljici i krvi iz pupčane vrpce doprinose razvojnim ishodima djeteta pri čemu se kao indikatori razvojnih ishoda promatraju antropometrijske mjere pri rođenju.
  5. Uključivanje novih sudionika kroz čitavo projektno razdoblje i prikupljanje podataka o razvoju djeteta kroz dojenačku i predškolsku dob s ciljem izgradnje baze podataka i zbirke perinatalnih bioloških uzoraka.
Hrvatsko katoličko sveučilište