Knjiga Život svetoga Martina, u suizdanju Kršćanske sadašnjosti, Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska, i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta predstavljena je u petak 12. siječnja 2024. u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Predstavljanjem je moderirala dr. sc. Antonija Zaradija-Kiš, dopredsjednica znanstveno-kulturne udruge Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska, a o knjizi je govorio njezin prevoditelj, prof. dr. sc. Stjepan Kušar, recenzenti dr. sc. Andrea Filić i dr. sc. Mikolaj Martinjak te predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska, prof. dr. sc. Ines Sabotič.
U punoj dvorani Društva hrvatskih književnika okupljenima se na početku predstavljanja obratila predsjednica DHK dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek koja se osvrnula na hagiografiju kao književne vrstu i povezanost književnosti i crkvenih tema od samih početaka. Uvodnu riječ o knjizi, odnosno čitavom višegodišnjem projektu i putu njezina nastanka, potom je kazala dr. sc. Antonija Zaradija-Kiš, ukazavši na značaj koji knjiga danas nosi. Riječ je prepustila rektoru Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, dr. sc. Željku Tanjiću, koji je u ime HKS-a kao suizdavača pozdravio okupljene posjetitelje i predstavljače, istaknuvši vrijednost i značaj ove knjige za kulturnu i književnu scenu Hrvatske.
Prevoditelj knjige prof. dr. sc. Stjepan Kušar u svojem je izlaganju nastojao okupljenoj publici približiti svetoga Martina kao osobu, sa svojim osobinama, prateći jednu nit vodilju, a to je Martinova stamenost. Iako knjiga predstavlja lik svetoga Martina u svom njegovom savršenstvu – do kojega je došao – važna je putanja kojom je došao do toga i što je sve pritom prolazio. Profesor Kušar tako je, kroz konkretne primjere iz knjige, istaknuo da je sveti Martin – prvi svetac nemučenik – bio “svet, emotivan, impulzivan, ganutljiv, potresen, katkad zajedljiv i agresivan, razdražljiv i snažnih emocija, sklon povlačiti se i šutjeti, ali i vrlo aktivno reagirati, uz veliku osjetljivost za bijedu drugoga”. Prof. Kušar je iz vrlina svetoga Martina iščitavao njegove crte ličnosti, koje su se mijenjale tijekom Martinova života – od afektivne i emotivne nestabilnosti u godinama koje je proveo kao vojnik u gardi cara Konstantina do kasnijih godina kada postaje biskup.
Podsjetimo, Život svetoga Martina prijevod je djela čovjeka očarana milosrđem i humanošću sv. Martina, Sulpicija Severa, svetčeva suvremenika i sljedbenika, a zahvaljujući prijevodu prof. dr. sc. Stjepana Kušara, djelo Vita Martini prvi put imamo na hrvatskome jeziku.
Recenzentica, dr. sc. Andrea Filić s Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, u svojem se izlaganju osvrnula na predstavljanje prof. Kušara o crtama ličnosti svetoga Martina, a zatim je posebnu pozornost skrenula upravo na iscrpan posao prevođenja djela, što je izvrsno odradio prof. Kušar, uzimajući u obzir ne samo Vita Martini, već i mnoge dodatne spise, izvore i bilješke koji su mu pomogli stvoriti cjelovitu sliku o ovome svetcu kako bi moglo biti utkano u ovu knjigu. Dr. sc. Andrea Filić podsjetila je i da je prof. Kušar ovoj knjizi dao poseban doprinos uvodom i iscrpnim pogovorom, kao i Malim terminološkim rječnikom za bolje razumijevanje povijesnoga konteksta i smisla hagiografije. Dodala je da je djelo Život svetoga Martina izvrstan znanstveni uradak za teologe i znanstvenike koji se bave poviješću, književnošću, ali i za širi krug čitatelja. Vino, uz koje se slavlje sv. Martina najčešće veže, u knjizi se spominje samo jednom, istaknula je prof. Filić kao posebnu zanimljivost, a sama knjiga može se gledati kao jedno nadahnuće svakome od nas za biti boljim čovjekom u današnjem svijetu.
Izdanje Život svetoga Martina je također oplemenjeno prizorima iz svečeva života slikarice Vjere Reiser, poput glasovite scene milosrđa na naslovnici knjige, u kojoj sveti Martin dijeli svoj plašt sa siromahom. Slikarici se, kao i prethodni govornici, zahvalila i dr. sc. Andrea Filić.
Recenzent dr. sc. Mikolaj Martinjak također je naglasio značaj ovoga prijevoda kojim se prof. Kušar svrstao uz bok ostalim prevoditeljima ranokršćanskih tekstova na hrvatski jezik, uključivši mnoge bilješke i uvod i pogovor s kojima je život svetoga Martina smješten u konkretan kontekst. Dr. sc. Martinjak osvrnuo se i na 4. stoljeće kao burno razdoblje kršćanstva, približivši tako okupljenima okolnosti u kojima je živio i djelovao Sveti Martin.
Izv.prof. dr. sc. Ines Sabotič, predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska i jedna od njegovih utemeljiteljica, profesorica na Sveučilišnom odjelu za povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predstavila je ukratko rad i djelovanje Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska, njegovu suradnju s ostalim zemljama, napose Slovenijom čiji su predstavnici također prisustvovali ovom predstavljanju. Kako je istaknula, Kulturnih centara sv. Martina postoji 11 u europskim zemljama, a Kulturne rute Vijeća Europe (kojih je 45) jedan su od značajnih projekata, a 14 ih je u Hrvatskoj – zadnja certificirana su i Staze svetog Martina koje povezuju martinsku baštinu. Govorila je i o načinu povezivanja martinskih mjesta Stopom sv. Martina, simbolom Europskoga kulturnoga itinerara Vijeća Europe.
Knjigu Život svetoga Martina potražite u knjižarama ili web knjižari Kršćanske sadašnjosti.
Tekst i fotografije: Tihana Pšenko Miloš
