Prvo predstavljanje knjige biskupa Jurja Dobrile „De Confessione sacramentali“, u izdanju Državnog arhiva u Pazinu, upriličeno je u utorak 4. prosinca 2012. u prostorijama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. U predstavljanju su sudjelovali Elvis Orbanić, Nevio Šetić, Marko Medved i Mate Križman, a bio je nazočan i porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan.
U povodu proslave 200. godišnjice rođenja biskupa Jurja Dobrile pazinski Državni arhiv odlučio je izdati Dobrilin doktorski rad u prijepisu i prijevodu s latinskog predloška. Izvornik se čuva u Knjižnici katoličke i evangeličke teologije u Beču. Uz navedeno, Državni arhiv u Pazinu je objavio uvodne studije koje imaju za cilj teološki kontekstualizirati ovu disertaciju, kao i pružiti uvid u cjelokupno javno djelovanje Jurja Dobrile.
Juraj Dobrila je od 1858. godine bio poreči i pulski biskup, a od 1875. tršćansko-koparski. Po mnogim povjesničarima, ovaj najznačajniji Istranin ne samo 19. stoljeća, svoje djelo je ugradio u crkveni i duhovni život Istre kao biskup, dobročinitelj, političar i kao nakladnik prvih preporodnih novina Naše sloge.
Prof. dr. sc. Šetić je istaknuo da je biskup Dobrila ostavio hrvatskom narodu u nasljeđe veliku mudrost opstanka na području Istre. Nakon 1861. godine kada Habsburška Monarhija pristala da se razvije državni parlament i zemaljski sabori, biskup Dobrila je bio član Istarskog zemaljskog sabora u kojem su dominirali Talijani koji su se podcjenjivački odnosili prema većinskom hrvatskom stanovništvu. Tada je rekao sudbonosnu rečenicu koja je pokazala njegovo dalekosežno vizionarstvo: „Molim Sabor da uzme u obzir da smo u teškim vremenima i da je grijeh sijati neslogu.“
Doktorska radnja Jurja Dobrile pod naslovom „Sakrament pokore i ispovijedi u nauku crkvenih otaca“ nastojala je na temelju pisaca kršćanske starine dokazati pogrešnost protestanskog nauka o ispovijedi. Dajući prikaz radnje koja obuhvaća prvih šest stoljeća kršćanstva doc. dr. sc. Marko Medved s Teologije u Rijeci Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je tijekom predstavljanja ukazao i na jednu zanimljivu crticu da u pregledima povijesti Crkve u Hrvata od druge polovice 19. stoljeća, kada se piše o odnosu Crkve spram socijalnog pitanja, prevladava samo kritički duh i uvijek se u prvom planu cijeloj Crkvi ukazuje na Dobrilu kao najbolji odgovor na socijalna pitanja.
Prof. dr. sc. Mate Križman u svom je obraćanju skupu istaknuo važnost prijateljstva biskupa Dobrile i biskupa Strossmayera te njihov zajednički boravak u Augustineumu u Beču. To je vrijeme, kako je istaknuo prof. dr. sc. Križman, izuzetno važno za intelektualno sazrijevanje Dobrile ali i za njegovo kasnije političko djelovanje.
Profesor Križman je također istaknuo važnost rukopisa. Naime, doktorska radnja biskupa Dobrile pisana je rukom i to Ne može se utvrditi je li biskup Dobrila vlastoručno pisao svoju disertaciju jer se na kraju rada ne nalaze potpisi ocjenjivača radnje. Kako se dogodilo da Biblioteka u Beču uzme jedan takav prijepis i gdje je tekst s ocjenjivačkim potpisima, nije istraženo. Prof. dr. sc. Križman je također istaknuo da je tekst napisan izvrsnim latinskim jezikom koji je bio dugotrajno oblikovan Dobrilinim školovanjem. Za kraj svog izlaganja prof. dr. sc. Križman je analizirao pojedina poglavlja ove vrijedne publikacije Državnog arhiva u Pazinu.
Hrvatski narod je prepoznao Dobrilin doprinos te se lik ovoga velikog preporoditelja nalazi na novčanici od 10 kuna, a i sveučilište u Puli nosi njegovo ime.
Suradnja Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Državnog arhiva u Pazinu se nastavlja izložbom “Juraj Dobrila” povodom 200. obljetnice rođenja koja će biti postavljena na HKS-u u ožujku 2013. godine.
