Potankosti o Vatikanskoj knjižnici (Bibliotheca Apostolica Vaticana), jednoj od najstarijih knjižnica u svijetu, a posebice o Sikstovoj dvorani te knjižnice i njezinoj obnovi, mogle su se čuti u ponedjeljak, 4. lipnja 2012., na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS), u izlaganjima, među ostalima i iz ‘prve ruke’ – arhivara i knjižničara Svete Rimske Crkve kardinala Raffaelea Farine.

Pod visokim pokroviteljstvom Njegove Ekselencije, švedskog veleposlanika Fredrika Vahlquista koji je i sam bio dionik predavanja uz kardinala Farinu o Vatikanskoj knjižnici i njezinoj glasovitoj Sikstovoj dvorani (Salone Sistino), koju je sagradio papa Siksto V., govorio je i akademik Andrija Mutnjaković koji je o velikome graditelju Rima papi Sikstu V. napisao i knjigu pod nazivom “Arhitektonika pape Siksta V.” Izlaganje je moderirao i s talijanskog jezika prevodio redoviti profesor na HKS-u Emilio Marin, koji je bio i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici.

Kardinal Farina sažeo je povijest Vatikanske knjižnice u nekoliko razdoblja – prvo od njezina osnutka 1451. pa do 1585. kada je i počeo petogodišnji pontifikat pape Siksta V. , drugo razdoblje od 1585. pa do 1902. kada se Sikstova dvorana, koja je bila pod upravom Vatikanskih muzeja ponovno vratila u sklop Knjižnice, te treće označeno obnovom te dvorane.

Veleposlanik Vahlquist podsjetio je na povijesne veze Švedske sa Svetom Stolicom posebice govoreći i o sv. Brigiti, naučiteljici Katoličke crkve i suzaštitnici Europe, istaknuvši kako je ta svetica “veliki ekumenski most između sjeverne Europe i Rima”. Akademik Mutnjaković naglasio je, pak, važnost koju papa Siksto V. ima za arhitekturu i potkrijepio to brojnim primjerima.

Svi izlagači suglasni su da Vatikanska knjižnica ima bogatu prošlost, ali i da je potpuno otvorena budućnosti čemu će pridonijeti i obnova Sikstove dvorane na temelju projekta kojemu je autor znameniti talijanski arhitekt Paolo Portoghese.