U dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ Hrvatskog katoličkog sveučilišta u četvrtak 13. lipnja održana je treća tribina „Ljudski život – dar i poziv“ s temom „Prirodoznanstveni pogled na fenomen ljudskog života. Gosti tribine bili su doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski s Instituta za istraživanje i razvoj održivih ekosustava te prof. dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo s Instituta Ruđer Bošković, nastavnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Pozdravnu riječ skupu uputio je prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta u ime rektora prof. dr. sc. Tanjića. U svojoj pozdravnoj riječi prorektor Črpić rekao je: „Drago mi je da ste unatoč ispitnim rokovima uspjeli naći vremena prisustvovati ovako važnoj tribini. Tema o kojoj će danas biti riječi zanimljiva je i svakako ju treba sagledati ‘hladne glave’“.
Svojim izlaganjem tribinu je otvorio doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski.
„Uloga znanstvenika u diskursima na ovu temu je zaustaviti zloupotrebu znanstvenih činjenica. Biologija je ta znanost koja nam nudi činjenice, poput one da zametak nije tijelo majke, već zasebni organizam, pa sukladno tome padaju u vodu sve one tvrdnje o pravu žene da po pitanju pobačaja odlučuje samostalno o svojemu tijelu. Zigota je organizam jer sama ostvaruje svoj genetički program, a majčino tijelo samo je pomoć njenom preživljavanju. Ona sadrži sav genetski potencijal čovjeka i zato je njeno uništenje zapravo uništenje čovjeka. Treba ipak naglasiti kako se biologija ne bavi moralom i nije toliko napredna da može odrediti točan trenutak početka ljudskog života. Kao profesionalni biolog smatram da oko pitanja pobačaja ipak trebamo biti vođeni moralom, a zazivam i veću ulogu države koja abortusu treba ponuditi alternative“, izložio je doc. dr. sc. Tomev Mitrikeski.
Prof. dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo u svojemu je izlaganju govorio o početku, trajanju i završetku ljudskoga života iz perspektive biologije, evolucijske biologije i genetike, ustvrdivši kako se te znanosti bave neoborivim činjenicama.
„Biologija, da bi funkcionirala, mora poštovati zakone fizike i kemije, ali ima drugačiji odnos prema društvenim i humanističkim znanostima. Te znanosti svode pitanje početka ljudskog života na početak njegove osobnosti, kategorije koja u biologiji ne postoji. Osobnost nastaje nakon čovjekovog biološkog početka života, a može završiti i ranije, jer smrt je isključivo biološka kategorija. Ako znamo kada nastupa smrt, odnosno kada nestaje biće i njegovo tijelo, možemo znati i kada, kojim činom, nastaje život čime rješavamo cijeli problem. Ne odnosi se to samo na čovjeka, jer život je započeo puno prije pojave čovjeka, on je univerzalna kategorija. Pojam osobe nama nije potreban kako bismo objasnili fenomen života“.
Izlaganja dvojice znanstvenika izrodila su zajedničke zaključke potaknute bogatom raspravom.
