Ove se godine navršava točno stotinu godina od događaja poznatog kao Oktobarska revolucija. Tim povodom Hrvatsko katoličko sveučilište organiziralo je poseban okrugli stol, jer se radi o događaju koji je imao veliki utjecaj na politički i društveni razvoj XX. stoljeća. Kako bi predstavili neke od posljedica do kojih je doveo boljševički prevrat i potonje preuzimanje vlasti u Rusiji na okruglom stolu je nastupilo pet istaknutih poznavatelja prilika tog doba: doc. dr. sc. Ivica Šola, izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin, dr. sc. Robin Harris, prof. dr. sc. Ivo Banac i prof. dr. sc. Gordan Črpić.
Izlaganja sudionika tematizirali su ključne aspekte koji su doveli do Oktobarske revolucije te predstavili najvažnije posljedice tog događaja, poput Komunističkog manifesta, obilježja boljševičkog preuzimanja vlasti u Rusiji i prirodi režima uspostavljenog u Sovjetskom savezu, odnosa komunističkih režima prema vjerskim zajednicama, utjecaju na etiku rada itd.
Moderator skupa bio je izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je održao i izlaganje o temeljnim značajkama komunističkih režima u XX. stoljeću. Miškulin je naglasio dva događaja koja su uz stupanje Sjedinjenih Američkih Država u rat bitno utjecala na tijek I. svjetskog rata. To su izbijanje pandemije gripe „Španjolska gripa“, jedne od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva te druge katastrofe, uspostava boljševizma kao društvenog poretka u tadašnjoj Rusiji, odnosno u Sovjetskom savezu.
„Temeljna značajka svih komunističkih režima je da su oni neprijatelji demokracije, vjerskih i ekonomskih sloboda. Teror je ugaoni kamen svakog komunističkog uređenja – komunizam je odgovoran za smrt nekoliko stotina milijuna ljudi. Boljševici uvijek uspostavljaju dvostruku stvarnost: a) diktaturu i b) propagandu, koja uvjerava u nešto drugo. Tako se diktatura predstavlja kao spas, što je u Jugoslaviji poprimilo oblik navodnog „komunizma s ljudskim licem“, popularnog trećeg puta.“- istaknuo je profesor Miškulin. U svom je izlaganje nadalje pokazao kako su zemlje s komunističkim uređenjem u pravilu agresivne, one su 15 puta sklonije napasti svoje susjede od zemalja s demokratskim uređenjem.
Doc. dr. sc. Ivica Šola sa Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka, u svom objašnjenju zašto je prevodio Komunistički manifest, rekao je da je osnovni motiv bio pokazati da je Komunistički manifest sam po sebi dokument koji poziv na nasilje. Karl Marx je pozivao na nasilje u Komunističkom manifestu, a Staljin je bio izvršitelj tih ideja – uvodeći prisilni rad, oduzimanjem zemlje seljacima, prisilnim radom za sve itd. U drugom djelu izlaganja docent Šola je iznio tezu koja je danas dosta zastupljena u hrvatskoj javnosti, prema kojoj je komunizam navodno bio plemenita ideja, ali čija provedba nije uspjela te pokazuje da je riječ o novoj manipulaciji.
Dr. sc. Robin Harris, poznati britanski povjesničar, izlagao je o komunističkom teroru nad vjerskim zajednicama, čiji je vrhunac dosegnut za vrijeme Staljinove vlasti. Pokazuje da su komunistička uređenja pravoslavnu vjeru manje suzbijali od katoličke. U svom izlaganju je nadalje ustvrdio da je teror nad Katoličkom crkvom bio izrazit u Hrvatskoj, no da je katolička vjera upravo u Hrvatskoj ostala najvitalnijom – presudnim zaslugama kardinala Stepinca.
Prof. dr. sc. Ivo Banac, ugledni hrvatsko-američki povjesničar, istaknuo je elemente koji su bili vezivno tkivo komunizma: ukidanje posjeda na zemlju, nacionalizacija banaka, monopol nad vanjskom trgovinom, rukovodeća uloga komunističke partije u zemlji. S tim u vezi naveo je postulate Komunističke partije: a) komunistička partija je jedina sposobna provesti revoluciju, b) u zemlji smije postojati samo jedna komunistička partija, c) partija mora biti centralizirana i uređena vojničkom disciplinom, d) u svakom djelu društva moraju postojati komunističke ćelije. Daljnji elementi su, naveo je profesor Banac, monopol vlasti, sprječavanje trodiobe vlasti, državni teror, vojska odgovara komunističkoj partiji.
Prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u svom izlaganju „Komunizam i rad: primjer Jugoslavije“, analizirao je koliko je komunizam promijenio radnu etiku i vrijednosti društava koji su mu bili izloženi. Profesor Črpić je naveo tri najčešća pristupa promatranju ideologije komunizma: prva teza je da je komunizam propao zbog nekonkurentnosti, druga teza je da je propao zbog antroploških razloga, a kao treću tezu navodi da se komunizam sekularizirao i stoga propao (Josip Županov). U kritici samoupravnog socijalizma profesor Črpić je pokazao kako se u Jugoslaviji stvarao kult nerada i kako se dogodio „pakt o nenapadanju“ neradnika. „Model prema kojem se uspješnog ne nagrađuje, a neuspješnog radnika tolerira, hrvatsko društvo baštini i danas. Na djelu imamo i dalje uravnilovku; upravljači se skrivaju iza sustava; prepisujemo zakone koji se ne mogu implementirati; na djelu je jedna vrsta anti-intelektualnog stava, a privatnika se smatra lošim „per se“. Događa se proces koji bi mogli nazvati modernizacijom unazad.“- istaknuo je profesor Črpić.
U završnom dijelu izlaganja razvila se diskusija uz pitanja i komentare publike. Zanimljiv osvrt dao je u publici Vladimir Šeks koji je naglasio kako je u hrvatskom društvu danas ponovno na djelu oživljavanje ideje o Jugoslaviji uz isticanje navodnih prednosti života u komunizmu.
Skup je završio slaganjem oko ideje da bi se trebao organizirati nastavak okruglog stola s pitanjem u kojim modificiranim oblicima su tradicije komunizma preživjele i žive i danas u Hrvatskoj.
Doc. dr. sc. Krunoslav Novak zajedno sa studenticama 3. godine preddipolomskog sveučilišnog studija Komunikologija Katijom Matijašević i Veronikom Novoselac zabilježio je okrugli stol o Oktobarskoj revoluciji kamerom. Reportaža se može pogledati na linku.
