„Hrvatski jezik izvan domovine: izazovi u učenju i poučavanju hrvatskoga kao nasljednoga jezika“ naziv je okrugloga stola koji se u ponedjeljak 13. ožujka održao na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.
Organizacijom okrugloga stola posvećenoga hrvatskome jeziku Hrvatsko katoličko sveučilište aktivno se uključilo u obilježavanje Dana hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka), manifestacije koju je ustanovio Sabor Republike Hrvatske, i to u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967).
U svojem je pozdravnom govoru rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić istaknuo važnost organiziranog institucionalnog učenja hrvatskoga jezika izvan domovine, a u koji su preko sustava hrvatske nastave u inozemstvu uključena djeca hrvatskih iseljenika. Željko Tanjić osobito je istaknuo važnost hrvatskih katoličkih misija koje tradicionalno okupljaju hrvatsko iseljeništvo i na razne načine skrbe o Hrvatima izvan domovine, pa tako i poučavanjem hrvatskoga jezika, i to u sklopu programa koje nude hrvatskim iseljenicima, a koji nisu isključivo vjerskoga karaktera.
O izazovima učenja, poučavanja, čuvanja i njegovanja hrvatskoga jezika izvan Republike Hrvatske na okruglome stolu govorio je Staša Skenžić (Ministarstvo znanosti i obrazovanja) koji je predstavio sustav hrvatske nastave u inozemstvu, nastavne baze u pojedinim zemljama, a posebno se osvrnuo i na lektorate hrvatskoga jezika naglasivši činjenicu da se u nekim zemljama na lektoratima još uvijek poučava tzv. BHS (bosansko-hrvatsko-srpski jezik). Goran Strniša, član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svome je izlaganju predstavio rad toga Vladina savjetodavnog tijela te razne aktivnosti koje poduzima Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem okupljanja i povezivanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Doc. dr. sc Antonija Ordulj s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sa znanstvenog je aspekta analizirala temu učenja hrvatskoga kao stranoga jezika naglasivši pritom da ne postoji specijalizirani studij u kojem bi nastavnici bili podučavani tehnikama i strategijama poučavanja hrvatskoga kao inog jezika. Naime, poučavanje izvornih govornika i stranih ili pak nasljednih govornika zahtijeva različite pristupe, metode i nastavne strategije kojima nastavnici tijekom studija nisu bili poučavani.
Uime praktičara, nastavnika koji su izravno kao poučavatelji uključeni u sustav hrvatske nastave u inozemstvu, na okruglome stolu sudjelovala je Adela Kupres, koja je predstavila specifičnosti i izazove poučavanja hrvatskoga jezika u Norveškoj, te Filip Grabić koji je hrvatski jezik, povijest, kulturu i tradiciju poučavao u Čileu.
Moderatorica skupa doc. dr. sc. Marijana Togonal istaknula je da je cilj okrugloga stola bio senzibilizirati javnost o institucionalnoj potrebi čuvanja i njegovanja hrvatskoga jezika izvan granica domovine te potrebu jačanja i širenja nastavnih baza s obzirom na sve brojniju hrvatsku iseljeničku zajednicu.
Svoja iskustva rada s različitim polaznicima i različitim uvjetima preko platforme Zoom podijelili su nastavnici koji trenutačno poučavaju hrvatski jezik u nastavnim bazama Ministarstva znanosti i obrazovanja diljem svijeta. U svojim su osvrtima i komentarima izrazili potrebu za dodatnim edukacijama s obzirom na izazove rada u izrazito heterogenim skupinama, ali i potrebu osuvremenjivanja nastavnih materijala.
