U organizaciji Franjevačkog samostana Gospe Sinjske, Viteško alkarskog društva, Grada Sinja i gradova i općina Cetinske krajine te pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u povodu 300. obljetnice Sinjske alke i obrane Sinja od Osmanlija 1715., u utorak 12. svibnja 2015. u palači HAZU u Zagrebu održan je prvi dio Međunarodnog znanstvenog skupa na temu 300. obljetnice slavne obrane Sinja, dok je drugi dio održan u Sinju od 14. do 17. svibnja 2015.
Na znanstvenom skupu u Sinju sudjelovali su s Odjela za povijest doc. dr. sc. Ivan Bulić s predavanjem „Sinj i Cetinska krajina u kontekstu državno-pravne preobrazbe 1918.“ i vanjski suradnici HKS-a prof. dr. sc. Vlado Šakić, Stanko Rihtar, dipl. psih., zajedno s asistenticom s Odjela za sociologiju Matejom Šakić s predavanjem „Identitet stanovnika Cetinske krajine“. U nedjelju 17. lipnja 2015. svetu misu na završetku simpozija predvodio je prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tom prigodom rektor Tanjić predao je ocima franjevcima zahvalnicu za donaciju 32 sveska časopisa „Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja“ koji će biti na raspolaganju našim studentima u Sveučilišnoj knjižnici.
Sažetci:
prof. dr. sc. Vlado Šakić, Stanko Rihtar, dipl. psih., Mateja Šakić, mag. educ. soc.
IDENTITET STANOVNIKA CETINSKE KRAJINE
Anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku stanovnika Cetinske krajine (2012. godine, 21 naselje, 1000 osoba) provjerilo se kakav je i na što se oslanja njihov identitet te koliko je povezan sa statusnim obilježjima i namjerama iseljavanja. Rezultati su pokazali da se identitet stanovništva općenito više zasniva na prošlosti nego na (projekciji) budućnosti, a u obliku blagih trendova i to da je socijalni identitet nešto naglašeniji od individualnog te da su oba donekle povezana sa statusnim obilježjima i namjerama iseljavanja, posebno u skupini objektivno i subjektivno najmobilnijeg sloja (visokonaobraženih osoba u dobi do 30 godina). Iako je i u toj skupini privrženost Cetinskoj krajini razmjerno visoka ona, za razliku od potrebe za socijalnim pripadanjem općenito, ne utječe na namjere odlaska.
doc. dr. sc. Ivan BULIĆ
SINJ I CETINSKA KRAJINA U KONTEKSTU DRŽAVNO-PRAVNE PREOBRAZBE 1918.
Razdoblje Prvog svjetskog rata te poglavito ishod koji je rezultirao državno-pravnom preobrazbom predstavljalo je prijelomnicu za hrvatski narod na cijelom nacionalnom i etničkom prostoru. Prijelomnicu do te mjere značajnu da je odredila Hrvatsku tijekom cijelog 20. stoljeća, a na određeni način je određuje i u današnje vrijeme. Upravo je tada, 1. prosinca 1918., Hrvatska prešla iz srednjoeuropskog civilizacijskog kruga u balkanski geopolitički kontekst. S obzirom da je u središtu znanstvenog interesa Sinj i Cetinska krajina za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, dobro je naglasiti kako je u hrvatskoj historiografiji problematsko pitanje do te mjere aktualno da nije potreban metodološki pristup temeljen na raščlanjivanju onodobne hrvatske političke i društvene zbilje na način da se prvo spozna opći okvir, a tek nakon toga analiziraju događaji u manjim sredinama, u ovom slučaju događaji u Sinju i Cetinskoj krajini. Naime, analizom arhivske građe postaje jasno kako je istovjetan način postupaka i provođenja odluka u Zagrebu ili na bilo kojem mjestu u Hrvatskoj pa tako i u Sinju. Dok je Zagrebom vladala ulica pred kojom se u strahu za vlastiti život sklanjao kasniji vođa hrvatskog naroda Stjepan Radić te niz drugih uglednika koji su na drugačiji način promišljali o hrvatskoj budućnosti istodobno je i Sinjem vladala ulica koja je na identičan način nastojala ukloniti istaknute Sinjane koji su isto tako na drugačiji način promišljali o hrvatskoj budućnosti. Dobar primjer navedenoj tvrdnji događaji su kojima su po proglašenju nove države bili izloženi sinjski franjevci, poglavito fra Mijo Kotoraš. Općenito se hrvatska historiografija nije sustavnije bavila prijelomnicama, dakle događajima koji su određivali Hrvatsku za dugi niz godina. Sukladno navedenom, nisu provedena ni istraživanja prijelomnih trenutaka iz prošlosti Sinja i Cetinske krajine. Stoga je ovaj znanstveni rad dobra prigoda za „otkriti“ što se u Sinju i Cetinskoj krajini događalo od 1914. do kraja 1918. pa i tijekom 1919. Na koji način se i u Sinju provela državnopravna preobrazba? Kako se tih godina živjelo, kako i tko je odlučivao o hrvatskoj budućnosti koja je svima koji budu čitali ovaj rad ili tek davna prošlost ili, ako pozornije promišljaju o njihovim odlukama, mogu doći do zaključka da je o njihovoj tako zamišljenoj budućnosti ovisila i naša nedavna prošlost, događaji kojima smo svjedočili, a moguće i u današnje vrijeme svjedočimo. Obogaćeni tim spoznajama, a pišući o Sinju i Cetinskoj krajini nećemo pisati, pa ni u brošurama ili muzeološkim katalozima na način da u nedostatku vremena ili ozbiljnijeg pristupa iracionalno preuzimamo međuratnu periodiku te proglasimo „uglednim Sinjanima“ kako u jednom tekstu piše grupu građana koji su prihvatili naglašeni liberalizam i tzv. hrvatsko-srpsku suradnju dok se istodobno zanemaruju činjenice na koje nas upućuje arhivska građa kako je riječ o osobama koje ne samo da su nijekali neupitan hrvatski karakter Sinja i Cetinske krajine nego su pogibelji izlagali sugrađane koji se i prije i poslije Prvog svjetskog rata nisu odricali svojih uvjerenja. Ukoliko su u međuvremenu zaboravljeni i jedni i drugi, nije ih zaboravila hrvatska historiografija jer historiografiji je imanentno spoznati te rezultate javno i sukladno zahtjevu povijesne struke javno iznijeti.
Program i sažetci znanstvenog skupa dostupni su na poveznici.
