U suorganizaciji Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest održan je znanstveni skup Između komunističkoga ideala i zbilje (1937.-1990.). Razlozi održavanja znanstvenog skupa su obilježavanje osamdeset godina od osnutka Komunističke partije Hrvatske, ali i nedavna 100. godišnjica Oktobarske revolucije. Tako su dotaknuti glavni politički, društveni, kulturni i ekonomski procesi u kojima je ustroj i djelovanje komunističke partije na području tadašnje Hrvatske sagledano u kontekstu djelovanja tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
U ime Hrvatskog katoličkog sveučilišta cijenjenom skupu obratio se rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, navodeći da ovakva tema potvrđuje univerzalnost misije koju ima naše Sveučilište, ali zalaganje našeg Odjela za povijest da u svom stručnom i znanstvenom radu istražuje teme koje su važne za našu povijest i društvenu situaciju, a koje su često marginalizirane. U svom govoru rektor Tanjić je zahvalio Hrvatskom institut za povijest i prof. dr. sc. Jasni Turkalj za otvorenost i dugogodišnju suradnju s Odjelom za povijest. Nakon otvorenja i uvodnog pozdrava organizatora, plenarno izlaganje održao je prof. dr. sc. Ivo Banac na temu Hrvatski komunisti u razdoblju Pučke fronte. Prof. Banac u svom je izlaganju dao kronološki pregled razvoja komunističke partije, ali i skrenuo pogled na kontekst nastanaka Komunističke partije Hrvatske.
U prvoj sekciji svoja su predavanja izložili doc. dr. sc. Stjepo Bartulica na temu Marxove zablude i njegovo nasljeđe, koji se osvrnuo na ideale komunističkoga ekonomskog sustava te njihovu ostavštinu unutar današnjeg hrvatskog društvena. Doc. dr. sc. Tomislav Anić unutar teme Socijalno ekonomske okolnosti osnutka KPH naglasio je položaj i ulogu radničkog elementa, kao presudnog za rast i razvoj KPH, a dr. sc. Stipe Kljaić na temu Hrvatska inteligencija u žrvnju revolucionarnoga terora za Drugoga svjetskoga rata i poraća represiji koju su nad hrvatskim intelektualcima, osobito svećenicima, zbog njihovih raznih njima nesklonih ideala vršili komunisti.
Druga sekcija započela je predavanjem prof. Petra Bagarića koji se kroz temu Odnos Komunističke partije tj. Saveza komunista Hrvatske prema hrvatskim granicama 1945.-1956., osvrnuo na ondašnje političke odluke i njihov utjecaj na stvaranje današnjih granica Republike Hrvatske. Uslijedilo je predavanje doc. dr. sc. Martina Previšića Komunistička partija Hrvatske i sukob Tito – Staljin, koje se djelomično nadovezalo na plenarno izlaganje prof. dr. sc. Ive Banca govoreći o posljedicama navedenog sukoba na politički život KPH.
Izlaganjem Hrvatski odjek mađarske revolucije u (partijski dirigiranom) zagrebačkom tisku i u medijima hrvatske emigracije, dr. sc. Dinka Šokčevića otvorena je treća sekcija. Nakon kratkog pregleda događaja vezanih uz revoluciju u Mađarskoj 1956. godine, analizirana je interpretacija hrvatskih glasila o revoluciji. Izlaganje dr. sc. Miroslava Akmadže Operativne mjere komunističkih represivnih službi prema Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj od 1951. do 1965. godine fokusiralo se na mjere koje je poduzimala Partija pokušavajući smanjiti utjecaj Katoličke crkve. Zaključno predavanje treće sekcije održao je dr. sc. Josip Mihaljević pod nazivom Od establishmenta do disidentstva i natrag: burne godine Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske (1961. do 1971.) unutar kojeg je naglasak osobito stavljen na djelovanje Franje Tuđmana kao prvog predsjednika Instituta.
Posljednju sekciju otvorio je izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin izlaganjem na temu Kako su hrvatski disidenti pridonijeli delegitimiranju Jugoslavije 1918.-1990. ukazujući na disidente kao važan element urušavanja komunističkog režima Jugoslavije. U sklopu izlaganja SKJ – SKH i kraj ”hrvatske šutnje”, dr. sc. Davora Marijana iznesen je detaljan prikaz načina na koji je funkcionirao Savez komunista Jugoslavije, unutar njega i Hrvatske, u posljednjim godinama postojanja same SFRJ. Zatvarajući četvrtu sekciju svojim predavanjem Partija na papiru: crtice o arhivskome gradivu KPH/SKH, dr. sc. Mario Stipančević obratio je pozornost na arhivsko gradivo nastalo za djelovanja KPH te razne aspekte pitanja dostupnosti tog gradiva.
Svaka od sekcija popraćena je iscrpnim diskusijama na teme izlaganja u kojima su se dodatno produbile spoznaje teme. Najposlije, prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, istaknuo je u završnoj riječi važnost aktualiziranja zadane teme skupa, ali i sličnih tema, za razumijevanje različitih aspekta sveukupne hrvatske prošlosti.
