Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak 25. siječnja 2019. godine, svečano je obilježen Dan Katedre za teologiju čiji je zaštitnik sveti Toma Akvinski.

Svečanost je započela u 11.00 sati euharistijskim slavljem u Sveučilišnoj kapeli Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Euharistijsko slavlje predvodio je sveučilišni kapelan Odilon Singbo u koncelebraciji s rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željkom Tanjićem, izv. prof. dr. sc. Jerkom Valkovićem, doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom, fra Rokom Bedalovom župnikom župe sv. Antuna Padovanskog i dr. sc. Brunom Matosem.

Sveučilišni kapelan u svojoj propovijedi približio je filozofiju svetog Tome Akvinskog okupljenima na euharistijskom slavlju pojasnivši kako sveti Toma Akvinski: „…govori o obraćenju srca. Krist one obraćenih srca upućuje u svoje savršenstvo. To su oni koji su ozbiljno primili čin krštenja jer istinsko obraćenje po Kristu pogađa srž i dubinu bića. Biti pravi obraćenik znači svjedočiti vjeru sve do čina mučeništva, a sve drugo samo je prilagodba svijetu u kojem živimo“.

Pri kraju euharistijskog slavlja vjernicima je uvod u drugi dio programa i temi okruglog stola svečanog obilježavanja Dana Katedre za teologiju dao rektor prof. dr. sc. Tanjić koji je istaknuo kako je „…euharistija suprotna logici konzumerizma i kulturi odbacivanja. Dolaskom na ovu svetu misu možemo odahnuti i vidjeti svijet iz jedne druge perspektive kroz koju nam Krist govori da postoji drugi način života, da postoji obraćenje“.

Svoju misao rektor prof. dr. sc. Tanjić nastavio je u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ gdje je s početkom u 12.00 sati započeo drugi dio programa svečanog obilježavanja Dana katedre za teologiju.

„Zadaća ove Katedre je dati smjer društvu. Znatan je to izazov za našu Katedru jer ima za zadatak teološka razmišljanja povezati s metodologijama drugih Odjela i prezentirati nauk o vjeri kao jednu dodanu vrijednost studentima. Ovo je izazovno vrijeme ne samo za ovu katedru i teologiju, nego za znanost općenito. Nadam se da ćemo znati na te izazove zajednički odgovoriti“, rekao je prof. dr. sc. Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Doc. dr. sc. Zoran Turza potom je predstavio vrijedan rad Katedre za teologiju u proteklih godinu dana i time dao uvod okruglom stolu na temu „Konzumerizam i kultura odbacivanja“ kao središnjem događanju svečanosti obilježavanja Dana Katedre za teologiju.

Na okruglom stolu sudjelovali su  rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordan Črpić i dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić s Odjela za sociologiju.

Prorektor prof. dr. sc. Črpić istaknuo je kako zbog konzumerizma čovjek postaje i roba i potrošač, a sve negativno u društvu poput pobačaja, logora smrti, trgovine robljem i slično postaju sasvim normalna stvar u takvom kontekstu. Upozorio je kako se nedovoljno pitamo pitanja „tko je čovjek?“ i „tko je Bog?“, uzimajući zdravo za gotovo da je na ta pitanja „već odgovoreno“. Zbog toga, rekao je, ne hvatamo se u koštac s izazovom mijenjanja sebe i svijeta na bolje.

Rektor prof. dr. sc. Tanjić u istom je tonu nastavio upozorivši kako konzumerizam briše granice između različitih područja čovjekova života s ciljem da sve postane roba, a kapitalizam kult i religija čovjeka. Za takvo stanje stvari prof. dr. sc. Tanjić zaključio je da se radi o „duševnoj bolesti današnjice“ kojom se treba ozbiljno pozabaviti.

Dr. sc. Brstilo Lovrić s Odjela za sociologiju u svojemu izlaganju govorila je o potrošnji kao nečemu što više nije tu da zadovolji materijalne potrebe, već želje i iskustva. Dodala je kako konzumerističko društvo izvrće vrijednosti kapitalizma koji originalno u svom središtu ima rad koji proizlazi iz protestantske, kršćanske etike. Društvo današnjice, kazala je, krivo je za nasilje nad okolišem i nad radnicima u trećem svijetu jer potrošačka kultura zanemaruje ljudsko dostojanstvo. Zaključila je da se treba iznaći rješenje ovoga problema kako bi etika i pitanje ljudskog dostojanstva postali referentne točke u donošenju odluka o našoj potrošnji.

Izlaganja sudionika okruglog stola izazvala su brojna pitanja zainteresirane publike nakon kojih je zaključeno kako je odabrana tema iznimno važna i aktualna te joj se i ubuduće treba pridavati pažnja.