O projektu CRO Laudato si’

Osnovne informacije o projektu CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom

Projekt CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom prijavljen je na Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) početkom listopada 2019. godine, a odobren je 28. studenog 2019. godine. Projekt se odvija uz suradnju s Hrvatskim nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) i Franjevačkom mladeži u Hrvatskoj. Franjevački svjetovni red prihvatio je projekt na sjednici Nacionalnog vijeća koja je održana 21. rujna 2019. godine, a predstavljen je na VII. Nacionalnom kapitulu OFS-a u Samoboru 13. listopada 2019. godine.

 Vrijeme trajanja projekta

Projekt CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom – skraćenog naziva CROLAUDATOSI’ – će započeti u utorak 10. prosinca 2019. godine, a završit će Međunarodnom znanstveno-stručnom konferencijom na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

 Kako i zašto je projekt CROLAUDATOSI’ nastao?

Projekt je nastao u suradnji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Franjevačkog svjetovnog reda kako bi se u djelo provodio nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebice nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.).

Čime je nadahnut projekt?

Projekt je nadahnut Učiteljstvom Katoličke Crkve koje je, na čelu s rimskim prvosvećenicima, počevši od Pavla VI., preko sv. Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje, pozvalo katolike i sve ljude dobre volje da rade na rješavanju moralne krize čovjeka koja za posljedicu ima ekološku krizu. O tome opširno piše papa Franjo na tragu svojih prethodnika u enciklici Laudato si’. O brizi za zajednički dom. (2015.)

Također, projekt je nadahnut Franjom Asiškim, svecem zaštitnikom projekta CROLAUDATOSI’, koji je, obuzet stvarnošću novog života u Kristu, ”vidio” uključenost svih stvorenja u Božji naum spasenja. Doista „i stvorenje će se osloboditi robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje. (…) sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada.“ (Rim 8,21-22) . Zajedno sa  stvorenjima „i mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela“ (Rim 8, 23). Sv. Franjo, manji brat iz Asiza, je jedan od najizvrsnijih svetaca Katoličke Crkve koji je u svojem životu uspješno, na temelju evanđelja, uspostavio neraskidivo jedinstvo između brige za sve stvoreno i brige za siromašne, gubave, bolesne i odbačene. Papa Franjo na sljedeći način ističe važnost asiškog Siromaška:

„Vjerujem da je Franjo primjer par excellence brige za ono što je slabo i jedne cjelovite ekologije, življene s radošću i vjerodostojno. On je svetac zaštitnik svih onih koji proučavaju i rade na području ekologije, i vrlo je omiljen također među nekršćanima. Pokazao je posebnu brigu za Božje stvaranje i za najsiromašnije i odbačene. …

U njemu se vidi u kojoj su mjeri neraskidivo povezani briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, zauzimanje za društvo i unutarnji mir.“ (Enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom. 2015.)

Uz sv. Franju, zaštitnika Projekta, je sv. Martin, svetac su-zaštitnik, koji je, između ostaloga, i zaštitnik siromašnih, prosjaka i putnika. Svojom poznatom gestom, kada je mačem rasjekao svoj vojnički plašt i podario ga siromahu, i svojim životom ostavio je primjer skrbi za siromašne. Izabiranjem sv. Franje Asiškog za zaštitnika projekta CROLAUDATOSI’ i sv. Martina za njegova su-zaštitnika želimo istaknuti kako je briga za okoliš neraskidivo povezana s brigom za čovjeka, a posebice s brigom za  marginalizirane i siromašne.

 Načela projekta CROLAUDATOSI’

Cjelokupni projekt CROLAUDATOSI’, sve projektne aktivnosti i znanstvena istraživanja, vode se i poštuju sljedeća načela:

  1. Načelo utemeljenosti na nauku Učiteljstva Katoličke Crkve.

Projekt CROLAUDATOSI’ utemeljen je na nauku Učiteljstva Katoličke Crkve. Sve projektne aktivnosti, poticaji i ideje utemeljene su na nauku Učiteljstva Katoličke Crkve u odnosu prema pitanju ekološke krize.

Papa Pavao VI. u svojim govorima i apostolskom pismu Osamdeseta obljetnica (1971.) piše kako „nepromišljenim iskorištavanjem prirodnih dobara, čovjek riskira da je uništi te riskira da i sam postane žrtvom tog srozavanja” (Osamdeseta obljetnica, br. 21, 1971.).

Sveti papa Ivan Pavao II. također u brojnim svojim govorima, a posebice u enciklikama Socijalna skrb (1987.) i enciklici Stota godina (1991.), potiče na brigu za okoliš. On smatra kako se „premalo nastoji oko održavanja moralnih uvjeta autentične ljudske ekologije (Enciklika Stota godina, br. 38, 1991.)“ te da „svaka promjena svijeta zahtijeva duboku promjenu stilova života, modela proizvodnje i potrošnje“ (Enciklika Stota godina, br. 58, 1991.), a u katehezi 17. siječnja 2001. godine poziva na globalno ekološko obraćenje.

Papa Franjo u enciklici Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.) sintetizira dosadašnji nauk Učiteljstva Katoličke Crkve pozivajući sve katolike, ali i sve ljude, na „ekološko obraćenje“ (br. 216 – 221.) i „novi stil života“ (br. 203-208).

  1. Načelo povezanosti ekološke krize s krizom čovjeka.

Ekološka kriza je kriza čovjeka. Ona je posljedica moralne krize čovjeka. Stavljajući u središte života tehnički i ekonomski napredak, suvremeni se čovjek  izložio opasnosti nepoštivanja dostojanstva ljudske osobe i stvorenoga svijeta. Apsolutni primat tehničkog i ekonomskog napretka uzrokuje potrošački način života koji čovjeku skriva istinske moralne i vjerske vrednote. Čemu vodi potrošački način života? Papa Franjo odgovara: „Opsjednutost konzumerističkim načinom života može dovesti samo do nasilja i međusobnog uništenja.“ (Enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom, br. 204, 2015.)

No, izlaz iz krize nalazi se u obnovi čovjeka nadilaženjem vlastitoga individualizma opterećenog konzumerizmom, tj. „odbacivanjem samoživosti i zaokupljenosti samim sobom“ (Enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom, br. 208, 2015.)

Dakle, osnovni poticaj za rješavanje ekoloških problema jest u tome da se želi sudjelovati u rješavanju krize morala čovjeka.

  1. Briga za okoliš podrazumijeva brigu za dostojanstvo svake ljudske osobe (od začeća do prirodne smrti).

Sv. Franjo Asiški je najsvjetliji primjer kako su ljubav prema Bogu, ljubav prema siromasima i ljubav prema prirodi, koja je Božji dar, usko povezani. Briga za okoliš istodobno podrazumijeva ljubav prema Bogu i brigu za ljude pokraj nas koji rade ili žive u uvjetima što narušavaju njihovo ljudsko dostojanstvo, također i brigu za one čiji je život ugrožen. Kompendij Socijalnog nauka Crkve ističe povezanost odnosa Boga, čovjeka i svijeta na sljedeći način:

„Odnos čovjeka sa svijetom sastavni je element ljudskog identiteta. Riječ je o odnosu što se rađa kao plod još dubljega odnosa čovjeka s Bogom. Gospodin je htio ljudsku osobu za svojega sugovornika: samo u dijalogu s Bogom ljudsko stvorenje pronalazi svoju istinu, iz koje izvlači nadahnuće i norme za planiranje budućnosti svijeta, vrta što mu ga je Bog dao kako bi ga obrađivao i čuvao (usp. Post 2, 15)“ (Kompendij Socijalnog nauka Crkve, br. 452, 2004.).

Stoga, cjelokupnim projektom želimo promicati neraskidivu vezu između Boga, čovjeka i svijeta te poštivanje ljudskog dostojanstva svake osobe, što je neodvojivo povezano s poštivanjem svijeta u kojem živimo i s brigom za okoliš.

Glavni cilj projekta

Ukazati na važnost enciklike pape Franje Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.) i, slijedeći upute navedene u samoj enciklici, potaknuti članove Franjevačkog svjetovnog reda i sve zainteresirane na projektne aktivnosti koje su predviđene u projektu.

Opis projekta

Projekt se sastoji od dva dijela: znanstvenog istraživanja i provođenja projektnih aktivnosti. Oba ova dijela projekta su međusobno komplementarna te zajedno čine projektnu cjelinu kojom se želi postići ostvarivanje ciljeva projekta.

Prvi dio projekta sastoji se od dva znanstvena istraživanja. Prvo znanstveno istraživanje želi putem više anketnih upitnika – vrlo kratkih za ispunjavanje – ispitati u kojoj su se mjeri ispitanici odazvali na provođenje projektnih aktivnosti i koliko su u tome bili uspješni. Drugo znanstveno istraživanje će među ispitanicima istražiti informiranost i poznavanje ekoloških problema, enciklike Laudato si‘ te stavove o spremnosti na promjene navikâ kojima se može pripomoći očuvanju okoliša.

Drugi dio projekta sastoji se od provođenja ukupno šest projektnih aktivnosti: poštivanja neradne nedjelje (12.12. 2019. do kraja siječnja 2020.), štednja energije za grijanje kućanstava (veljača 2020.), štednja vode (ožujak 2020.), izbjegavanje bacanja hrane (travanj 2020.), štednja električne energije (svibanj 2020.) i izbjegavanje uporabe plastike (lipanj 2020.).

Rezultati znanstvenog istraživanja i projektnih aktivnosti će se predstaviti na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji na Hrvatskom katoličkom sveučilištu krajem studenoga ili početkom prosinca 2020. godine.

 Provođenje aktivnosti u projektu

Glavna projektna platforma je Facebook stranica koja će se aktivirati 10. prosinca, kada projekt započinje. Na toj stranici će biti sve obavijesti i sve upute o provođenju projekta.

Osim Facebook stranice, upute će se moći dobiti i internetskom poštom.

Na Facebook stranici će se za svaku projektnu aktivnost dati upute za provođenje. Na njoj će se objavljivati razne obavijesti, vijesti te videouradci s You Tube kanala projekta. Te će se upute, uobličene u plakat,  moći skinuti s Facebook stranice ukoliko ih netko želi, u dogovoru sa svojim bratstvom i župnikom, isprintati te staviti na neko od mjesta oglašavanja bratstva ili župe.

Na kraju svake pojedine aktivnosti ispunjavat će se anketni upitnik u trajanju od oko tri minute kojim će se ispitati uspješnost u provođenju aktivnosti. Link za pristup anketnom upitniku će biti dostupan na Facebook stranici projekta.

Drugo znanstveno istraživanje započet će 1. ožujka i trajat će do 31. travnja. Ono će biti dostupno na Facebook stranici. U dogovoru s mjesnim bratstvima ova anketa provodit će se za one koji nemaju Internet i ne služe se računalima ili mobitelima, putem tehnike „papir-olovka“ – za one koji nemaju internet i  ne služe se računalima ili mobitelima. Sve one koji žele sudjelovati u anketiranju osoba koje se ne služe računalima molimo da se jave na internetsku poštu projekta kako bismo organizirali provedbu anketiranja s anketarima.

— // —

ORGANIZACIJSKI ODBOR

1. doc. dr. sc. Zoran Turza, predsjednik, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
2. doc. dr. sc. Petra Palić, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
3. dr. sc. Miriam Mary Brgles, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
4. dr. sc. Marija Sertić, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
5. dr. sc. Bruno Matos, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
6. Kristina Posilović, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb
7. Suzana Obrovac Lipar, prof., voditeljica Ureda za odnose s javnošću, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
8. Ivana Kelava Crnov, Ured za odnose s javnošću, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
9. Kristijan Sedak, asistent, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište,
10. Zrinka Martinić, prof., Osnovna škola Brezovica, Zagreb,
11. Fra Vladimir Vidović, Zagreb,
12. Fra Mate Bašić, Zagreb,
13. Anđa Slunjski, nacionalna ministra OFS-a, Zagreb,
14. Ana Lažeta, OFS, Zagreb,
15. Božica Peremin, OFS, Samobor,
16. Klaudia Ehmer Vorgić, OFS, Zagreb,
17. Ana Matić, predsjednica FRAMA-e, Zagreb,
18. Mia Tomić, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
19. Paula Zujić, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
20. Marta Šuća, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
21. Paula Stier, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
22. Magdalena Novosel, studentica, Odjel za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
23. Ivona Marenić, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
24. Josip Čunčić, student, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
25. Zvonimir Zebec, student, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
26. Magdalena Magdić, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
27. Marija Soldo, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
28. Ivan Čulinović, student, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
29. Monika Anđić, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb.

ZNANSTVENI ODBOR

1. doc. dr. sc. Andreja Sršen – predsjednica, Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
2. prof. dr. sc. Luigino Bruni, LUMSA, Rim (Italija),
3. prof. dr. sc. Giuseppe Buffon, Pontificia Universitá Antonianum, Rim (Italija),
4. prof. dr. sc. Ryszard Sadowski, Sveučilište u Varšavi kardinal Stefan Wyszynski, Centar za ekologiju i ekofilozofiju, Varšava (Poljska),
5. prof. dr. sc. Fabien Revol, Katoličko sveučilište Lyon, Centar za interdisciplinarnu etiku, Lyon (Francuska),
6. prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
7. prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
8. prof. dr. sc. Valerije Vrček, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
9. prof. dr. sc. Dinko Puntarić, Odjel za sestrinstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
10. prof. dr. sc. Domagoj Sajter, Ekonomski fakultet, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer, Osijek,
11. izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
12. izv. prof. dr. sc. Ivana Marić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
13. doc. dr. sc. Radoslav Lojan, Katoličko sveučilište Ružomberok, Košice (Slovačka),
14. doc. dr. sc. Sebastian Kießig, Katholische Universität Eichstätt-Ingolstadt, Eichstätt (Njemačka),
15. doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
16. doc. dr. sc. Zoran Turza, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
17. doc. dr. sc. Petra Palić, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
18. doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb,
19. doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić, Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,
20. doc. dr. sc. Jadranka Kraljević, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
21. dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb,
22. dr. sc. Đurica Pardon, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
23. dr. sc. Julije Domac, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
24. dr. sc. Dejan Turza, Bar, Crna Gora,
25. dr. sc. Bruno Matos, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
26. dr. sc. Pavol Hrabovecký, Katoličko sveučilište Ružomberok, Košice (Slovačka),
27. dr. sc. Marija Sertić, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
28. dr. sc. Miriam Mary Brgles, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
29. mr. sc. Zvonimir Brusač, Zagreb,
30. mr. sc. Dalibor Čavić, Odjel za sestrinstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
31. Antonija Hreščan, viši predavač, Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb.

POKROVITELJI

KNJIŽICA SAŽETAKA
Hrvatsko katoličko sveučilište