Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2024. / 2025. Semestar Zimski
Studij:

Sveučilišni diplomski studij psihologije		 Godina studija:

Sveučilišni diplomski studij psihologije: 1.;

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija TEORIJA PSIHOLOGIJSKIH TESTOVA
Kratica kolegija PSD17 Šifra kolegija 101728
Status kolegija Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Ukupno opterećenje kolegija
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Vježbe 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj kolegija
Ime i prezime Sandra Nakić Radoš
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Izbor Izvanredni profesor
Kontakt e-mail snrados@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 657
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O KOLEGIJU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
kolegija

Ciljevi predmeta: Ovladavanje znanstvenim pristupom u konstrukciji, validaciji i baždarenju mjernih instrumenata u društvenim znanostima.

Sadržaj predmeta: Uradak u zadatku, težina zadatka i distribucija odgovora. Linearne transformacije uratka u zadatku. Uradak u testu. Formiranje ukupnog rezultata. Uradak u testu i varijabilitet testovnih rezultata. Linearne transformacije uratka u testu. Pet metrijskih karakteristika. Diskriminativnost i mjere diskriminativnosti. Diskriminantna valjanost. Pouzdanost. Teorijski modeli pouzdanosti. Test-retest pouzdanost. Teorija paralelnih testova. Spearman-Brown korekcija i pogreška mjerenja. Split-half pouzdanost. Pouzdanost unutarnje konzistencije: alfa i Kuder-Richardsonovi koeficijenti pouzdanosti. Korekcija zbog atenuacije. Vrednovanje razlika individualnih rezultata. Sadržajna valjanost. Kriterijska valjanost. Konstruktna valjanost. Baždarenje. Određivanje normi. Standardizirane skale za izražavanje rezultata. Uspoređivanje rezultata ispitanika u više različitih testova. Objektivnost.
Očekivani ishodi
učenja na razini
kolegija		 Klasificirati teorijske modele pouzdanosti. Kritički procijeniti prijetnje psihometrijskoj valjanost. Usporediti klasičnu i moderne teorije u psihometriji. Preporučiti psihometrijske tehnike za provjeru valjanosti, pouzdanosti, objektivnosti i osjetljivosti psihologijskih mjernih instrumenata. Vrjednovati individualne rezultate. Pokazati etičku odgovornost u psihologijskom testiranju
Literatura
Obvezna
  • Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
  • Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske.
  • Urbina, S. (2014). Essentials of Psychological Testing. Hoboken: Wiley.
Dopunska

Furr, R. M. i Bacharach, V. R. (2013). Psychometrics: An Introduction. Los Angeles: Sage Publications, Inc.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  • Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
  • Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, vježbe)
Način polaganja ispita
  • Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
  • Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

  • 1. kolokvij – 30%
  • 2. kolokvij – 30%
  • vježbe – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

  • izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
  • vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
  • dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
  • dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
  • nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)