Ciljevi predmeta: Upoznavanje s teorijama, modelima i pristupima istraživanju učinaka užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Razumijevanje procesa i mehanizama djelovanja različitih ekoloških sustava, promjena u sustavima i interakcija među sustavima na razvoj pojedinca. Prepoznavanje i razlikovanje povoljnih i nepovoljnih učinaka različitih društvenih konteksta na spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Primjena spoznaja o učincima užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca u promicanju pozitivnog razvoja u različitim razvojnim razdobljima.

Sadržaj predmeta: Teorijska objašnjenja i pristupi istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Teorija ekoloških sustava: mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav, kronosustav, interakcije među ekološkim sustavima, učinci interakcija individualnih obilježja pojedinca i različitih ekoloških sustava na razvoj. Učinci obiteljske okoline, roditeljstva, rada roditelja, socioekonomskog statusa obitelji, siromaštva, vršnjaka, odgojno-obrazovnih ustanova, susjedstva, lokalne zajednice, masovnih medija, novih tehnologija, kulture i socijalne politike na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Poticanje ranog razvoja, rana intervencija u djetinjstvu i kontekst odrastanja posebno osjetljivih i ranjivih skupina djece. Društveni kontekst odrastanja mladih i starenja. Demografski, ekonomski i socijalni izazovi u suvremenom društvu i njihovi učinci na razvoj. Rizični i zaštitni čimbenici i otpornost u cjeloživotnoj perspektivi.

• Klarin, M. (2006.). Razvoj djece u socijalnom konetekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Prezentacije s predavanja (Skripta)

• Clarke-Stewart, A. i Dunn, J. (2006). Families count: effects on child and adolescent development. New York: Cambridge University Press.
• Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing.
• Engels, R. C. M. E., Kerr, M. i Stattin, H. (2007). Friends, lovers, and groups: key relationships in adolescence. Chichester, West Sussex: John Wiley & Sons Inc.
• Schneider, B. H. (1993). Children’s Social Competence in Context. The Contribution of Family, School and Culture. Oxford: Pergamon Press.
• Seligman, M. i Darling, R. B. (1997). Ordinary Families, Special Children: A Systems Approach to Childhood Disability. New York: The Guliford Press.
• UNICEF (2011). Situacijska analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
• Odabrani znanstveni i stručni radovi iz područja predmeta

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave
• Izrađen seminarski rad

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%
• pismeni seminarski rad – 10%
• izlaganje seminarskog rada – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova