Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovnim zakonitostima te glavnim istraživanjima i teorijama ljudskog pamćenja. Naglasak predmeta je na integraciji glavnih nalaza o pamćenju u kontekstu triju glavnih pristupa ili metamemorija učenja i pamćenja: biheviorizma, kognitivizma i konekcionizma, kao i na defragmentaciji proučavanja učenja i pamćenja, naglašavanjem povezanosti i međuovisnosti tih procesa.

Sadržaj predmeta: Definicije i metode ispitivanja pamćenja. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija. Podjele dugoročnog pamćenja. Dubina obrade informacija pri pamćenju. Utjecaji cerebralne lateralizacije na procese pamćenja. Mentalne predodžbe. Neurofiziološki i biokemijski procesi pri pamćenju. Zaboravljanje. Smetnje pamćenja. Dob i pamćenje. Pamćenje i kontekst. Socijalno pamćenje.

• Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (str. 13-114)

• Wilhite, S.C; Payne, D.E. (1992). Learning and Memory: The Basis of Behaviour. Needham Heights; Mass: Allyn and Bacon. (str. 1-22, 175-309) 
• Howard, R.W. (1995). Learning and Memory: Major Ideas, Issues and Applications. Westport, Connecticut: Preager. (str. 1-211)

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminari, kolokvij)
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene: 

• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%
• seminarski rad – 10% 

2. Završni pismeni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova 
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova 
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova 
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova 
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova