Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2024. / 2025. Semestar Ljetni
Studij:

Sveučilišni diplomski studij psihologije		 Godina studija:

Sveučilišni diplomski studij psihologije: 1.;

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Teorije odgoja i obrazovanja u praksi (PN-A)
Kratica kolegija PN-A Šifra kolegija 181300
Status kolegija Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Ukupno opterećenje kolegija
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj kolegija
Ime i prezime Snježana Mališa
Akademski stupanj/naziv doktorica znanosti Izbor Docent
Kontakt e-mail snjezana.malisa@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O KOLEGIJU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
kolegija

Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elemente pedagogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika rada uvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnih osobina.
Očekivani ishodi
učenja na razini
kolegija		 1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim pitanjima. 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja 3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju i rješavanju problema na razini odgojno-obrazovne prakse. 4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa. 5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima odgoja i obrazovanja.
Literatura
Obvezna

1. N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
Dopunska

1. European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B. (2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
2. Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek

 
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekNe
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
2. Završni ispit: Usmeni
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja:

nedovoljan (1) -0-49,9% bodova

dovoljan (2) – 50–64,9 bodova

dobar (3) – 65–79,9 bodova

vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova

izvrstan (5) – 90-100 bodova

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) 1 Kolokvij – međuispit – 35%
2) 2 Kolokvij – međuispit – 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene

1)Usmeni

 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 1.15 35
Kolokvij-međuispit 1.15 35
Ukupno tijekom nastave 3.5 70
Završni ispit 1.5 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija Prema objavljenom rasporedu.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Teorije znanosti o odgoju – pojam i značenje
2. Globalna perspektiva odgojno-obrazovnih sustava
3. Kurikulum suvremenog nastavnog procesa
4. Vrednovanje u odgojno-obrazovnom diskursu
5. Alternativni odgojno-obrazovni modeli (Montessori sustav obrazovanja, škole bez brojčanog vrednovanja, homeschooling, diferencirano obrazovanje)
6. Uloga obitelji u odgojno-obrazovnome kontekstu
7. Obrazovna inkluzija
8. 1. kolokvij
9. Darovitost u kontekstu odgoja i obrazovanja
10. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje
11. Izazovi suvremenog odgojno-obrazovnog sustava u kontekstu razvoja virtualnih svjetova
12. Međupredmetne teme u kurikulumu – uloga i značaj za suvremenu pedagogijsku praksu
13. Odgojno-obrazovna područja
14. Uloga ključnih dionika u odgojno-obrazovnom kontekstu
15. 2. kolokvij