Cilj kolegija je da studenti usvoje i razumiju najrelevantniju znanstvenu i stručnu terminologiju iz područja odgoja i obrazovanja djece, učenika i odraslih, obrazovnih sustava i reformi u obrazovnim sustavima. Znanja stečena na ovom kolegiju su temelji za djelotvorno razumijevanje odgojno-obrazovne djelatnosti (poučavanja) i odgojno-obrazovnog procesa (učenja), te temelji za kritičko promišljanje suvremenih odgojno-obrazovnih pitanja i problema.

Lenzen, D. (2002), Vodič za studij znanosti o odgoju, Educa, Zagreb; Matijević, M, Bilić, V, Opić, S. (2016), Pedagogija za učitelje i nastavnike, Školska knjiga, Zagreb; Mijatović, A./ur./ (1999), Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško književni zbor (poglavlja: I., V., VI., VII., VIII., IX.); Pastuović, N. (2008), Cjeloživotno učenje i promjene u školovanju, Odgojne znanosti: Vol. 10, br. 2,str. 253-267.; Vukasović, A. (2001), Pedagogija, Zagreb: Hrvatski katolički zbor „Mi“.

Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb, Educa; Gudjons, H. (1999), Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa (str. 123-170); Dufour, B. I Curtis, W. (ed), (2012), Studij odgojno-obrazovnih znanosti, Zagreb: Educa.; Ellen R. Daniels i Stanfford, K., Kurikulum za inkluziju : razvojno-primjereni program za rad s djecom s posebnim potrebama, Zagreb : Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji; Mijatović, A. (2000), Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova, Zagreb: Edip; Prema društvima znanja, UNESCO-ovo svjetsko izvješće (2006). Zagreb: Educa.; Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga (odabrani dijelovi).NAPOMENA: Studenti će tijekom nastavnog procesa biti informirani o drugim relevantnim izvorima literature.

Izrada 3 pisana rada (33% + 20%+ 20%); Student će samostalno izraditi dva radna zadatka; svaki radni zadatak se vrednuje 0-15 bodova. U radnom zadatku ocjenjuje se točno i jasno korištenje znanstveno-stručne terminologije, struktura rada, identificiranje problema, opisivanje i interpretacija problema, izražavanje svojim riječima, analiziranje problema, uspoređivanje, vlastiti komentar, adekvatno primjenjivanje. Pismeni ispit 30%

Uspješno završavanje svih nastavnih obveza, samostalna izrada radnih zadataka i rezultati pismenog ispita nose ukupno 100 bodova.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9 bodova

dobar (3) – 65–79,9 bodova

vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova

izvrstan (5) – 90-100 bodova