Ciljevi predmeta: Razumijevanje naravi socijalnog nauka Crkve, uvid u njegov povijesni razvitak, pregled osnovnih načela, pregled važnih socijalnih tema u kontekstu socijalnog nauka te upoznavanje s glavnim crkvenim dokumentima o socijalnom nauku.

Sadržaj predmeta: Narav socijalnog nauka Crkve. Povijesni razvoj: od Svetog pisma do danas. Značenje socijalnog nauka u Hrvatskoj. Temeljna načela: dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava, opće dobro, solidarnost, supsidijarnost, sudjelovanje, „povlaštena briga za siromahe“. Upoznavanje s glavnim enciklikama i drugim socijalnim dokumentima. Glavne socijalne teme pod vidom njihove novosti kao i značenja u kontekstu crkvenih, društvenih i svjetskih zbivanja (rad, vjerske slobode, demokracija, razvoj čovječanstva, obitelj …).

• Valković, M. (ur.) (1991). Socijalni dokumenti Crkve. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka.  Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (str. V-XXXVI i odabrani tekstovi)
• Ivan Pavao II. (2001). Centesimus annus. Stota godina. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Papinsko vijeće „Iustitia et pax“. (2005). Kompendij socijalnog nauka Crkv., Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Komisija hrvatske biskupske konferencije “Iustitia et pax”. (odabrana poglavlja)
• Valković, M. (1992). Društveni nauk Crkve: narav, aktualnost i problematika. Bogoslovska smotra, 62 (1-2), 8-22.
• Höffner, J. (2005). Kršćanski socijalni nauk. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja)
• Marasović, Š. (2004). Porijeklo i sadržaj pojma »solidarnost«, Bogoslovska smotra, 74 (2), 353-376.
• Valković, M. (2000). Civilno društvo izazov za državu i Crkvu.  Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 
• Baloban, S. i Črpić, G. (ur.) (2012). Ljubav u istini u društvenim pitanjima. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrani tekstovi).
• Ivan Pavao II. (2006). Ex corde Ecclesiae. Iz srca crkve. Apostolska konstitucija o katoličkim sveučilištima. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 
• Baloban, S., Črpić G., Štefanac Petrović. D. (ur.) (2014). Kultura rada u Hrvatskoj. Peti hrvatski socijalni tjedan. Zagreb, 21.-23. listopada 2011. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja)
• Franjo (2013). Radost evanđelja (Evangelii gaudium). Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja)
• Franjo (2015). Ne dajte da vam ukradu nadu! Split: Verbum. (str. 115.-120.)
• Müller, G. L. Kardinal (2015). Siromaštvo. Izazov za vjeru. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (str. 5.-10., 11.-24.; 127.-139.)
• Franjo (2015.). Hvaljen budi (Laudato si’). Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja)

• Grbac, J. (1996). Graditelji Kraljevstva. Teologija rada II. vatikanskog sabora. Rijeka: Teologija u Rijeci.  (odabrani tekstovi)
• Benedikt XVI. (2010). Enciklika Caritas in veritate. Ljubav u istini. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Bajsić, V. (1992). Godina 1989., Bogoslovska smotra 62 (1-2), 52-63.
• Kušar, S. (1992) Promicanje razvitka u integralnom humanom smislu,  Bogoslovska smotra 62 (1-2), 127-134.
• Grbac, J. (2009). Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu, Bogoslovska smotra, 79 (1), 11-61.
• Baloban, S. (2002). Socijalna budućnost Hrvatske. U: S. Baloban. Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Baloban, S. (ur.) (1999). Kršćanin u javnom životu. Zagreb: Glas Koncila.
• Baloban, S. (2001). Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb: Glas Koncila.
• Baloban, S. i Črpić, G. (2007). Socijalni kompendij: Izazov i nadahnuće. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Baloban, S. i Črpić, G. (2005). Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Baloban, S. i Črpić, G. (2003). O dostojanstvu čovjeka i općem dobru u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Galeazzi, G., Tornielli A. (2015). Papa Francesco: Questa economia uccide. Con un´intervista esclusiva su capitalismo e giustizia sociale. Segrate: Edizione Piemme.

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kumulativno ostvareno na dva kolokvija i eseju)

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%
• esej – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova