Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2024. / 2025. Semestar Ljetni
Studij:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti, Sveučilišni prijediplomski studij povijesti (dvopredmetni), Sveučilišni prijediplomski studij psihologije, Sveučilišni prijediplomski studij sociologije, Sveučilišni prijediplomski studij sociologije (dvopredmetni), Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije		 Godina studija:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij povijesti (dvopredmetni): 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij psihologije: 1., 2.;
Sveučilišni prijediplomski studij sociologije: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij sociologije (dvopredmetni): 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija PSIHOLOGIJA GLAZBE
Kratica kolegija IZBP-183 Šifra kolegija 223461
Status kolegija Izborni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Ukupno opterećenje kolegija
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Vježbe
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj kolegija
Ime i prezime Blaženka Bačlija Sušić
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Izbor Docent
Kontakt e-mail bbsusic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na kolegiju
Ime i prezime Josipa Gelo
Akademski stupanj/naziv Diplomirani psiholog Izbor Naslovni asistent
Kontakt e-mail josipa.gelo@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O KOLEGIJU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
kolegija

Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s područjem psihologije glazbe kao interdisciplinarnim područjem. Proučavanje procesa kojima ljudi percipiraju glazbu, reagiraju na glazbu i stvaraju glazbu te kako ju integriraju u svoje živote. Znanstveno proučavanje odnosa između glazbenih pojava, pravila i glazbene aktivnosti te psiholoških zakonitosti opažanja, spoznaje i afektivnog reagiranja.

Sadržaj predmeta: Glazba kao predmet psihologije i neuroznanosti, Evolucija i funkcije glazbe, Glazbena percepcija, kognicija i pamćenje: Neurobiološki temelji glazbenih procesa i sposobnosti, Glazbena percepcija, kognicija i pamćenje: Slušanje i stvaranje glazbe (improvizacija i kompozicija), Glazbeni razvoj, Psihofiziološki aspekti glazbe: Čovjekove tjelesne i emocionalne reakcije na glazbu, Mjerenje i procjenjivanje u glazbi, Glazbene sposobnosti i potencijali, Učenje glazbenih vještina, Motivacija u glazbi, Glazba, glazbenici i plastičnost mozga, Osobine ličnosti i glazbena izvedba, Poremećaji vezani uz glazbu, Muzikoterapija, muzikoterapijski procesi i praksa, Uloga glazbe u svakodnevnom životu.
Očekivani ishodi
učenja na razini
kolegija		 Razlikovati odnose između glazbenih pojava, pravila i glazbene aktivnosti te psiholoških zakonitosti opažanja, saznanja i afektivnog reagiranja. Objasniti kako i zašto se ljudi identificiraju s glazbom koju čuju. Povezati procese kojima ljudi percipiraju, reagiraju i stvaraju glazbu te kako. Utvrditi osnovne zakonitosti čovjekovih receptivnih i reproduktivnih te stvaralačkih procesa u kontekstu njegovih glazbenih aktivnosti. Analizirati odnos glazbenog iskustva i ponašanja pojedinca. Prepoznati kako glazba utječe na čovjekovu fizičku, emocionalnu i socijalnu kvalitetu života. Kreirati i provesti istraživanje iz područja psihologije glazbe. Povezati znanja iz opće psihologije, osobito kognitivne psihologije i neuropsihologije s glazbenim razvojem pojedinca.
Literatura
Obvezna
  • Hallam, S., Cross, I., & Thaut, M. (Eds.). (2011). Oxford handbook of music psychology. Oxford University Press
  • Hallam, S. (2006). Music psychology in education. London: Institute of Education, University of London.
Dopunska
  • Peretz, I., & Zatorre, R. J. (Eds.). (2003). The cognitive neuroscience of music. OUP Oxford.
  • Danijel Crnković i suradnici (2020). Muzikoterapija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  • Powell, J. (2016). Why You Love Music: From Mozart to Metallica–the Emotional Power of Beautiful Sounds. Little, Brown Spark.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  • Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
  • Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)
Način polaganja ispita
  • Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
  • Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%;

kolokvij 40%;

seminarski rad 30%;

2. Završni ispit – 30 %

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

  • izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
  • vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
  • dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
  • dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
  • nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Kolokvij-međuispit 0.9 40
Seminarski rad 0.6 30
Ukupno tijekom nastave 2.3 70
Završni ispit 0.7 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 8. termin nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Glazba kao predmet psihologije i neuroznanosti
2. Evolucija i funkcije glazbe
3. Glazbena percepcija, kognicija i pamćenje (1. dio): Neurobiološki temelji glazbenih procesa i sposobnosti
4. Glazbena percepcija, kognicija i pamćenje (2. dio): Slušanje i stvaranje glazbe (improvizacija i kompozicija)
5. Glazbeni razvoj
6. Glazbene sposobnosti i potencijali
7. Mjerenje i procjenjivanje u glazbi
8. Učenje glazbenih vještina
9. Motivacija u glazbi
10. Psihofiziološki aspekti glazbe: Čovjekove tjelesne i emocionalne reakcije na glazbu
11. Glazba, glazbenici i plastičnost mozga
12. Utjecaj osobina ličnosti, situacije i glazbenog zadatka na glazbenu izvedbu
13. Poremećaji vezani uz glazbu
14. Muzikoterapija, muzikoterapijski procesi i praksa
15. Uloga glazbe u svakodnevnom životu
Seminari
Tjedan Tema
1. Seminari prema temi predavanja
2. Vježbe prema temi predavanja
3. Vježbe prema temi predavanja
4. Vježbe prema temi predavanja
5. Vježbe prema temi predavanja
6. Vježbe prema temi predavanja
7. Vježbe prema temi predavanja
8. Kolokvij
9. Vježbe prema temi predavanja
10. Vježbe prema temi predavanja
11. Vježbe prema temi predavanja
12. Vježbe prema temi predavanja
13. Vježbe prema temi predavanja
14. Vježbe prema temi predavanja
15. Vježbe prema temi predavanja