Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2024. / 2025. Semestar Zimski
Studij:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti, Sveučilišni prijediplomski studij psihologije, Sveučilišni prijediplomski studij sociologije, Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije		 Godina studija:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij psihologije: 1.;
Sveučilišni prijediplomski studij sociologije: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Hrvatska književnost u europskom kontekstu
Kratica kolegija IZBP-112 Šifra kolegija 166740
Status kolegija Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Ukupno opterećenje kolegija
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj kolegija
Ime i prezime Milica Mikecin
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Izbor Naslovni docent
Kontakt e-mail milica.mikecin@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O KOLEGIJU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s epskim, lirskim i dramskim kanonskim tekstovima starije, novije i suvremene hrvatske književnosti te ih uvesti u osviješteno čitanje i tumačenje odabranih tekstova. Polazeći od spoznaja iz teorije i povijesti književnosti te imajući u vidu kulturnopovijesni i političkopovijesni horizont u kojem su ti tekstovi nastajali, uočavaju se njihove osobitosti u nacionalnim okvirima kao i u odnosu na širi europski kontekst. Kolegij će upoznati studente s recepcijom europske književnosti u različitim razdobljima hrvatske književnosti i značajkama i razlikama književnopovijesnih razdoblja i poetika hrvatske književnosti u europskom kontekstu. Kolegij će ukazati na važnost jezika i književnosti u hrvatskoj kulturnoj povijesti.
Očekivani ishodi
učenja na razini
kolegija		 1. Objasniti osnovna obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma i suvremene književnosti. 2. Razlikovati poetike i stilove hrvatske i europske književnosti. 3. Primijeniti naučene spoznaje o temeljnim djelima hrvatske književnosti i njihovim autorima kroz povijest te o njihovim žanrovskim i tematskim značajkama. 4. Samostalno analizirati tekstove hrvatske književnosti. 5. Prosuđivati vezu između književnog teksta i povijesnog konteksta. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Solar, M., Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Zagreb,2003. Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.
Dopunska

Auerbach, E., Mimeza. Prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti, Zagreb,2004; Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb,2000; Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, 1995; Bratulić,J., Damjanović, S., Hrvatska pisana kultura, I-III, Zagreb, 2005., 2007.,2009; Fališevac, D., Nemec, K., Novaković D. (ur.), Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti –seminarske obveze, samostalan rad, kolokvij (pismeni)
  2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 30%
  • samostalan rad – 15%
  • kolokvij  – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz nužno je riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 0.84 30
Samostalni rad 0.45 15
Kolokvij-međuispit 0.65 25
Ukupno tijekom nastave 3.14 70
Završni ispit 0.86 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija Krajnji rok za predaju eseja i seminara je 12. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Hrvatska srednjovjekovna latinska i glagoljička književnost
2. Zapadni i istočni izvori hrvatske srednjovjekovne književnosti
3. Latinski i glagoljaški humanizam
4. Renesansa – utjecaj klasične i talijanske humanističke i renesansne književnosti
5. Stilski kontinuitet hrvatske i europske barokne književnosti
6. Klasicizam i prosvjetiteljstvo – obnova antičkih književnih vrsta i prosvjetiteljske ideje zapadne Europe
7. Sličnosti i razlike između hrvatske i europske romantičke književnosti
8. Hrvatski realizam u europskom kontekstu
9. Esteticizam moderne – bečka i praška skupina
10. Veze hrvatskog i njemačkog ekspresionističkog pjesništva
11. Hrvatska književnosti u razdoblju od 1928. do 1952.
12. Modernistička poezija: T. Ujević, D. Cesarić, D. Tadijanović, I. G. Kovačić, N. Šop
13. Usmjerenost na europsku i svjetsku književnost u razdoblju druge moderne
14. Postmodernizam i hrvatska književnost
15. Kolokvij
Seminari
Tjedan Tema
1. Hrvatski udio u povijesti srednjovjekovne slavenske književnosti
2. Glagoljaška književnost između latinskog Zapada i bizantsko-slavenskog Istoka
3. Svjetska slava Marka Marulića
4. Držićevi europski uzori
5. Gundulićev Osman kao model hrvatske epike kasnijih stoljeća
6. Kačićev Razgovor ugodni naroda slovinskoga i njegovi prijevodi na europske jezike
7. Motivi europskih predromantičara u Mažuranićevu djelu Smrt Smail-age Čengića
8. Flaubert u hrvatskoj književnosti
9. Antun Gustav Matoš i Charles Baudelaire
10. Likovnost lirike Antuna Branka Šimića
11. Elementi klasičnog i modernog romana u Krležinu Povratku Filipa Latinovicza
12. Tin Ujević kao europski pjesnik
13. Citatnost i intertekstualnost u Marinkovićevu Kiklopu
14. Poezija Ivana Slamniga
15. Kolokvij