Cilj predmeta:   Upoznavanje s fenomenološkim pristupom emocijama te njegovim suodnosom sa znanosti o emocijama kako bi se proširilo razumijevanje emocija i vrednovanje emocija kao profesionalnog resursa u različitim kontekstima rada psihologa. U praktičnom dijelu kroz vježbe nude se alati, materijali i načini rada koji pomažu u razvoju emocionalne kompetencije kroz fenomenološku formaciju.

Sadržaj predmeta: kratak pregled povijesti i suvremenih pristupa u fenomenologiji emocija; komplementaran odnos fenomenološkog pristupa emocijama i znanosti o emocijama; metodološki izazovi povezani s opisom emocionalnog iskustva; intencionalnost, normativna i tjelesna dimenzija emocionalnog iskustva; emocionalna svjesnost; individualne emocije i emocije usmjerene na same sebe, kolektivne emocije i emocije usmjerene na druge, granične teme u fenomenologiji emocija; emocije kao profesionalni resurs; emocionalni život i fenomenološka formacija (odabrane vježbe).

Bilješke s predavanja.

Jenkins, J. M. i Oatley, K. (2003). Razumijevanje emocija. Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Szanto, T. i Landweer, H. (ur.). (2020). The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion. Routledge. (odabrana poglavlja)

Šimić, G. (2020). Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja. Ljevak

Iori, V. (2006). Quando i sentimenti interrogano l’esistenza. Orientamenti fenomenologici nel lavoro educativo e di cura. Guerini & Associati.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

Izrada Portfolia (35%)

Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, ispunjene vježbe)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz  nastavne aktivnosti.

Završni usmeni ispit.

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

Kolokvij – 35%

Portfolio – 35%

2. Završni usmeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9 bodova

dobar (3) – 65–79,9 bodova

vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova

izvrstan (5) – 90-100 bodova