Ciljevi: Upoznati akademski školovane ljude s postojanjem pismohrana ili arhiva, kako pojedinih osoba tako i pojedinih ustanova. Uputiti ih na oblikovanje vlastitih pismohrana i osposobiti ih služiti se postojećim arhivima ili pismohranama. Upoznati zakonski okvir korištenja arhivskoga gradiva. Sadržaj: Sve ljudsko znanje, koje se želi prenijeti budućim naraštajima, zapisano je i najvećim dijelom objavljeno u knjigama i časopisima, što je dostupno u raznim knjižnicama, no mnogi izvori još su uvijek velikim dijelom neobjavljeni i čuvaju se u specijaliziranim ustanovama za njihovo čuvanje, a to su arhivi ili pismohrane. Postoje javni arhivi i posebnički arhivi. Javni arhivi čuvaju gradivo koje je nastalo djelovanjem javnih, tj. državnih i mjesnih vlasti, odnosno državnih ustanova. Posebnički arhivi nastaju djelovanjem svih ostalih subjekata u državi, od pojedinaca, udruga, privatnih tvornica i društava pa do vjerskih zajednica. Način čuvanja, obradbe, rukovanja i korištenja arhivskoga gradiva propisan je Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine. Svaki pojedinac, pa i pojedini student, svojom djelatnošću stvara vlastitu pismohranu ili arhiv, sadržaj kojega su njegovi dopisi, dnevnici, bilješke i rokovnici, pisani radovi, svjetlopisi i slično. Arhivsko gradivo treba biti uređeno prema određenom sustavu. Upoznajući pojedine sustave, student može svoju pismohranu urediti prema tom pojedinom sustavu.

J. Ivanović, Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 2010., str. 21-52, 64-74, 84-137, 231-274.; J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1, Zagreb 2006., str. xvii-xx.

J. Kolanović, Arhivistika i povijest upravnih institucija, Arhivski vjesnik, 1(1991-1992), str. 9-20.; M. Lučić, Osobni arhivski fondovi, Zagreb, 2014.; J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991.; B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Zagreb 1997.; L. Duranti, P. C. Franks (ur.), Encyclopedia of Archival Science, Lanham-Boulder-New York-London, 2015.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno i zadovoljavajuće izveden rad na obradi arhivskoga gradiva – praktični rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – kolokvij (pismeni) i praktični rad;
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• kolokvij – 30%
• vježbe – 40%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• pismeni ispit – 30%