Izložiti temeljne društveno političke procese u razdoblju od 1945. do 1990. godine s posebnim osvrtom na izgradnju novog društveno-političkog poretka. Pratiti uzročno-posljedične veze između implementacije vrijednosnog sustava novog poretka te analizirati razliku između željenog i ostvarenog. Razumjeti posljedice koje je izgradnja novog sustava imala na svakodnevicu u Hrvatskoj u promatranom razdoblju.

Analizom izabranih tematskih cjelina druge polovice dvadesetog stoljeća bit će ocrtana politička, kulturna i socijalna slika života u Hrvatskoj. Težište predmeta stavljeno je na sljedeće teme: diktature u dvadesetom stoljeću, opskrbu i prehranu stanovništva, djelatnost UNNR-e, odjeću i obuću, prevrednovanje tradicije, političku i kulturnu ikonografiju, slavljenje rada i radnih postignuća, položaj žene, radničku svakodnevicu, depopulaciju hrvatskog stanovništva i vjerski život.

I. Baučić, Porijeklo i struktura radnika iz Jugoslavije u SR Njemačkoj, Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, svezak 9., Migracije radnika, knjiga 1. Zagreb 1970., I. Baučić, Radnici u inozemstvu prema popisu stanovništva Jugoslavije 1971., Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, svezak 12., Migracije radnika, knjiga 4., Zagreb 1973., M. Bertoša, Kruh, mašta & mast, Zagreb 2007.; D. Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb 2000.; S. Courtois, Komunizam i totalitarizam, Zagreb 2011.; F. Fuert, Prošlost jedne iluzije, Zagreb 1997.; M. Maticka, “Opskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do 1952.” Zbornik Mirjane Gross, Zagreb 1999.; H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb 1998.; Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća, ur. I. Majnarić, M. Kevo, T. Anić, Zagreb 2016.; Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.–1991., Zagreb 2005.; Z. Radelić, Sindikati i radništvo u Hrvatskoj: 1945. – 1950., Stepinac, Svjedok istine, ur. Ž. Tanjić, Zagreb 2009.; Zagreb 2012.; Č. Višnjić, Partizansko ljetovanje, Zagreb 2003.

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno odabranim temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni);

Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 30 %
3. 1. kolokvij – 20 %
4. 2. kolokvij – 20 %

1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

              1. usmeni ispit – 30 %