Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2023. / 2024. Semestar Ljetni
Studij:

Sveučilišni diplomski studij povijesti, Sveučilišni diplomski studij povijesti (nastavnički), Sveučilišni diplomski studij povijesti (dvopredmetni), Sveučilišni diplomski studij sociologije (dvopredmetni)		 Godina studija:

Sveučilišni diplomski studij povijesti: 1., 2.;
Sveučilišni diplomski studij povijesti (nastavnički): 1.;
Sveučilišni diplomski studij povijesti (dvopredmetni): 1.;
Sveučilišni diplomski studij sociologije (dvopredmetni): 1.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Srednjovjekovna društva
Kratica predmeta IZBD193 Šifra predmeta 218340
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 6
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Majnarić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Izbor Redoviti profesor
Kontakt e-mail ivan.majnaric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 686
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Predmet nastoji upoznati studente s osnovnim konceptima oblikovanja srednjovjekovnog europskog društva i vlasti. Pritom se naglasak najprije stavlja na historiografski i znanstveni pristup istraživanju srednjeg vijeka, pri čemu se motri značaj medijevalizma. Pozornost je potom usmjerena na postanak i oblikovanje ranosrednjovjekovnih kraljevstava i carstava, tadašnju političku teoriju te mjesto vladara (cara, kralja, pape) u srednjovjekovnom političkom i društvenom redu. Istodobno predmet se kroz studije slučaja, često usmjerene na hrvatsku prošlost, bavi različitim slojevima srednjovjekovnog društva te bliže opojmljuje aristokraciju i plemićku elitu, slobodnjake, seljaštvo, vjerske grupe i institucije, komunalno društvo, različite marginalne grupe, itd. Usporedno se trajno naglašava značaj društvenih mreža i različitih međudruštvenih odnosa. Predmet nastoji upoznati studente s osnovnim konceptima oblikovanja srednjovjekovnog europskog društva i vlasti. Pritom se naglasak najprije stavlja na historiografski i znanstveni pristup istraživanju srednjeg vijeka, pri čemu se motri značaj medijevalizma. Pozornost je potom usmjerena na postanak i oblikovanje ranosrednjovjekovnih kraljevstava i carstava, tadašnju političku teoriju te mjesto vladara (cara, kralja, pape) u srednjovjekovnom političkom i društvenom redu. Istodobno predmet se kroz studije slučaja, često usmjerene na hrvatsku prošlost, bavi različitim slojevima srednjovjekovnog društva te bliže opojmljuje aristokraciju i plemićku elitu, slobodnjake, seljaštvo, vjerske grupe i institucije, komunalno društvo, različite marginalne grupe, itd. Usporedno se trajno naglašava značaj društvenih mreža i različitih međudruštvenih odnosa. 
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Navesti osnovne pojmove u svezi sa srednjovjekovnom društvenom poviješću. 2. Prepoznavati različite lokalne i opće društvene pojave i procese; 3. Integrirati historiografske teorije o srednjovjekovnim društvima i rezultate analize izvora. 4. Analizirati izvore relevantne za aspekte srednjovjekovne društvene povijesti. 5. Napisati esej, primjenjujući uzuse historijskoga akademskog pisanja. 6. Argumentirati vlastito mišljenje o historiografskim rezultatima i tezama o srednjovjekovnim društvima. 7. Razviti odgovornost, samostalnost i etičnost u radu.
Literatura
Obvezna

New Cambridge Medieval History, sv. 1.–7., Cambridge University Press, Cambridge 1995.-2005. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata, sv. 1, 3, Matica Hrvatska, Zagreb 2015.,  2019. (odabrana poglavlja).
Dopunska

W. Pohl, Die Awaren. Ein Steppenvolk in Mitteleuropa, 567-822 n. Chr., C. H. Beck: München 1988.; The Carolingian World (eds. M. Costambeyes, M. Innes and S. MacLean), Cambridge University Press: Cambridge 2011.; T. F. X. Noble, The Republic of St. Peter. The Birth of the Papal State, 680-825, University of Pennsylvania Press: Philadelphia 1984.; Early Medieval Rome and the Christian West. Essays in Honour of Donald A. Bullough, (ed. J. M. H. Smith), Brill: Leiden 2000; I. S. Robinson, The Papacy 1073–1198. Continuity and Innovation, Cambridge University Press: Cambridge 1990.; The Society of Norman Italy (eds. G. A. Loud and A. Metcalfe), Brill: Leiden 2002.; D. Karbić, “Plemstvo – definicija, vrste, uloga”, Povijesni prilozi 25 (2006) 31: 11−21.; T. Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002.; M. Rady, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, Palgrave: Houndmills-New York 2000.; Z. Janeković-Römer, Rod i grad. Dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća, Dubrovnik 1994.; W. Rösener, Peasants in the Middle Ages, Polity Press-Blackwell Publishers Ltd: Cambridge-Oxford 1996.; S. Reynolds, Fiefs and Vassals. The Medieval Evidence Reinterpreted, Oxford University Press: New York and Oxford 1994; The Cambridge History of Medieval Political Thought (ed. J.H. Burns), Cambridge University Press: Cambridge 1987.; S. K. Cohn, Lust for Liberty: The Politics of Social Revolt in Medieval Europe, 1200-1425, Harvard University Press: Cambridge 2003.; D. Herlihy, Medieval Households, Harvard University Press: Cambridge 1985.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – esej, priprema za nastavu, aktivnost na nastavi, seminarske aktivnosti.

Završni ispit – pismeni.
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

 

Način stjecanja ocjene:

  1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
  2. aktivnost na nastavi – 20 %
  3. seminarske obveze – 30 %
  4. esej – 20 %

 

  1. b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%

ispita)

  1. esej – 20 %

2. pismeni ispit – 10 %
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Aktivnost na nastavi 1 20
Seminarski rad 1.36 30
Esej 1 20
Ukupno tijekom nastave 4.56 70
Završni ispit 1.44 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 6 100
Datumi kolokvija Prema rasporedu koji će biti obznanjen na uvodnom predavanju.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje (ključni pojmovi i teorijske osnove; ciljevi predmeta, studentske obveze).
2. Identiteti srednjovjekovlja.
3. Barbari i Germani.
4. Avari i Slaveni.
5. Istočnorimsko carstvo/Bizant.
6. Franci.
7. Esej.
8. Teokracija.
9. Vladar.
10. Plemstvo.
11. Seljaštvo.
12. Komunalna društva.
13. Obiteljske strukture.
14. Teritorijalna država i korporacije.
15. Društvene strukture srednjovjekovne Hrvatske.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar (ključni pojmovi i teorijske osnove; ciljevi kolegija, studentske obveze).
2. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 1.
3. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 2.
4. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 3.
5. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine4.
6. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 5.
7. Esej.
8. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 6.
9. Studentsko izlaganje – sinopsis seminarskog rada (prijedlog teme, ciljevi istraživanja, istraživačka pitanja, hipoteza, literatura struktura rada).
10. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 7.
11. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 8.
12. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 3.
13. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 10.
14. Studentski rad na izvorima – kasnosrednjovjekovne istočnojadranske gradske općine 11.
15. Evaluacija seminarskih radova i zaključci.