Unutar kolegija prezentiraju se osnovni pojmovi i teorije kao konceptualna podloga u istraživanju i razumijevanju migracijskih procesa i fenomena na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Obrađuju se klasične i suvremene teorije i migracijski modeli, te klasifikacija migracija prema tipovima. Migracijama se pristupa uz dominantnu sociološku notu i interdisciplinarno obzirom na njihovu kompleksnost. Nezaobilazan dio predmeta su i analize uzroka migracija kroz povijest do danas, kao i njihovih posljedica kojima se pristupa kritički s naglaskom na nastavnu interaktivnost. Uz navedeno, obrađuju se teorije uključivanja migrantske populacije u društvo te se poseban naglasak stavlja na migrantsko iskustvo Republike Hrvatske.

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnom terminologijom u području sociologije migracija, prikazati povijesni presjek dinamike migracijskih tokova te pružiti analizu suvremenih migracijskih kretanja u kontekstu izbjegličke krize u Europi. Pružiti studentima uvid u različite pristupe proučavanju migracijskih procesa, ali i onih koji dolaze nakon migracije – akulturacijskih strategija. Uvesti studente u mnoštvo posljedica migracija, s jedne strane sociološki zanimljivih promjena poput multikulturalnosti te s druge strane izazova poput polarizacije, ekstremizma, društvenih nejednakosti i diskriminacije.

1. Heršak, Emil (1998). Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Školska knjiga
2. Mesić, Milan (2002) Međunarodne migracije – tokovi i teorije. Zagreb: FF Press i Societas
3. Šelo Šabić, Senada; Borić, Sonja (2016). At the Gate of Europe: a Report on Refugees on the Western Balkan Route. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung, Regional Office Zagreb for Croatia and Slovenia
4. Tatalović, Siniša; Jakešević, Ružica (2016). Novopristigli migranti i nacionalne manine u Hrvatskoj. Zagreb: Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Castles, Stephen; de Haas, Hein and Miller, Mark (2014). The Age of Migration: International Population Movements in the Modern World (5th ed). New York: Palgrave Macmillan; Baričević, Vedrana (2015). “Izbjeglička i migracijska pitanja kao izvor trajne krize Europske unije: neuspjeh europksih politika azila i migracija”. Političke analize 6/23: 3 – 14.; Berry, John W. (2003). “Conceptual Approaches to Acculturation”, u: Chun, Kevin; Balls Organista, Pamela; Marin, Gerardo (ur.) Acculturation – Advances in Theory, Measurement, and Applied Research. 17 – 37, Washington, DC: Deacade of Behavior.; Esterajher, Josip (2015). “Iskustva zbrinjavanja prognanika i izbjeglica i suvremena izbjegličko-migrantska kriza u Hrvatskoj”. Političke analize. 6/23: 15-22; Gregurović, Snježana; Župarić-Iljić, Drago; Kuti, Simona; Klempić Bogadi, Sanja (2016). Integration of Migrants in the European Union with Reference to Croatia: Position Paper of The Institute for Migration and Ethnic Studies. Zagreb: Institute for Migration and Ethnic Studies; Grubiša, Iva (2017). “”Mi i oni” Kulturnoantropološko propitivanje terenskog iskustva u Slavoniji. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 54/1: 147 – 168.; Pozniak, Romana; Petrović, Duško (2014). “Tražitelji azila kao prijetnja”. Studia ethnologica Croatica 26/1: 47-72; Tatalović, Siniša; Malnar, Dario (2016). “Migracijska i izbjeglička kriza u Europi: države balkanskog migracijskog pravca između sekuritizacije i humanitarizma”. Međunarodni problemi 68/4: 285 – 308.; Župarić-Iljić, Drago; Bara, Mario (2014). “Unutrašnje i vanjske migracije u Hrvatskoj: povijesni i suvremeni kontekst” u: Puljiz, Vlado; Tica, Josip; Vidović, Davorko (ur.). Migracije i razvoj Hrvatske: Podloga za hrvatsku migracijsku strategiju, 197 – 213, Zagreb: Hrvatska gospodarska komora; Župarić-Iljić, Drago; Gregurović, Snježana; Kuti, Simona; Gregurović, Margareta (2015). Tokovi prisilnih migracija i humanitarna kriza u Europi: Strateška polazišta Instituta za migracije i narodnosti. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti; Župarić-Iljić, Drago (2016). Iseljavanje iz Republike Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.
2. Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje u obliku prezentacije i dva kolokvija
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

1. Kontinuirano vrednovanje studentskoj rada kroz nastavne aktivnosti (seminarsko izlaganje i dva pisana kolokvija)
2. Završni ispit

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova.

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ukupne ocjene : 2 kolokvija (50%), seminarske obveze (20%)
2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

 izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova