Cilj je predmeta upoznati studente sa strukturama, obilježjima i specifičnostima ranonovovjekovnih europskih društava te propitkivati ulogu pojedinih društvenih slojeva u sklopu političkih, ekonomskih, vjerskih i drugih mijena. Analizirati također odnose pojedinih društvenih slojeva prema vlastima te ulogu društvenih elita u formiranju i upravljanju ranomodernim državama. U fokusu će predmeta osim staleškog poretka biti i obitelj kao temeljna jedinica društva te fenomeni poput društvenog umrežavanja, društvene mobilnosti, klijentelizma i patronata, ali i svakodnevlje te mentaliteti, duhovnost i identiteti ranomodernih ljudi i njihovih društvenih zajednica. U sklopu svih navedenih tema posebna pozornost posvetit će društvenim strukturama na hrvatskom povijesnom prostoru.

Ključni pojmovi i teorijske osnove poznavanja društvene povijesti; Apsolutizam, upravne strukture i institucionalni okviri vlasti ranomodernog doba; Monarhije i njezine vojne i političke elite; Staleško društvo: plemstvo i crkvene vlasti, seljaci i podložnici, gradovi; Globalna pokretljivost, razmjene i ekonomike; Društveni procesi, ideje i pokreti u ranom novom vijeku; Ranomoderna obitelj i njezine strategije; Društveno umrežavanje i društvena mobilnost; Klijentelizam, pokroviteljstvo i društveni prestiž; Identiteti i mentaliteti ranomodernih slojeva društva; Svakodnevlje; Ranonovovjekovna društva hrvatskog povijesnog ozemlja.

Encyclopedia of Eurpean Social History: from 1350 to 2000, sv. 1-5. (ed. P. N. Stearns), Detroit 2001 (odabrana poglavlja); Princes, Patronage, and the Nobility: The Court at the Beginning of the Modern Age c. 1450-1650 (ed. R. G. Asch i A. M. Birke), Oxford University Press, New York, 1991 (odabrana poglavlja); N. Henshall, The Zenith of European Monarchy and its Elites(The Politics of Culture, 1650.-1750.), Palgrave Macmillan 2010 (odabrana poglavlja); B. Sarti, Živjeti u kući: stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500-1800). Zagreb, 2006.; Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća), Zagreb, 1981. (odabrana poglavlja), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara (ur. L. Čoralić et al.), Zagreb 2016. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013. (odabrana poglavlja); I. Horbec, Prema modernoj državi: Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća, Zagreb 2018. (odabrana poglavlja)

Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni).

Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 30 %
3. 1. kolokvij – 20 %
4. 2. kolokvij – 20 %
5. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

1. Usmeni ispit– 30 %