Međunarodna federacija katoličkih sveučilišta (IFCU) uz podršku vatikanskog Dikasterija za kulturu i obrazovanje održala je na Katoličkom sveučilištu LUMSA 18. i 19. siječnja 2024. skup u povodu stote obljetnice osnutka Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta. U ime Hrvatskog katoličkog sveučilišta susretu su nazočili prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i član Upravnog vijeća Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta, i prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prorektor za međunarodnu suradnju.
Skup u Rimu prvo je u nizu događanja tijekom 2024. kojim se obilježava stota obljetnica Federacije. Naime, prema najavi iz FIUCA slijedi cijeli niz susreta i skupova koji će se održavati sve do sljedeće generalne skupštine Federacije u srpnju 2025. na Sveučilištu del Valle de Atemajac u Guadalajari u Meksiku. U najavi stoji kako će se na susretima raspravljati o povijesti Federacije, statusu, organizaciji, širenju i njezinom daljnjem razvoju.
Središnja tema skupa u Rimu bila je „Budućnost katoličkih sveučilišta u povodu stote obljetnice IFCU-a” te su sudionici raspravljali i promišljali o budućnosti katoličkih sveučilišta, želeći ukazati na važnost jedinstva katoličkih sveučilišta rođenih iz srca Crkve u skladu s Ex corde Ecclesiae, apostolskom konstitucijom o katoličkim sveučilištima svetog Pape Ivana Pavla II.
Sudionici skupa bavili su se različitm temama kao što su doprinos katoličkih sveučilišta i institucija u razumijevanju suvremene kulture; moderna kultura u službi razvoja pojedinca i naroda; kršćanska poruka u službi boljeg razumijevanja suvremene kulture te uloga katoličkih sveučilišta i Crkve u oblikovanju pravednijeg i humanijeg svijeta.
Prvog dana skupa, u četvrtak 18. siječnja 2024., uvodno obraćanje imala je predsjednica Federacije prof. dr. sc. Isabel Capeloa Gil, rektorica Portugalskog katoličkog sveučilišta, i rektor Sveučilišta LUMSA prof. dr. sc. Francesco Bonini.
Glavno predavanje „Katoličko sveučilište danas u svjetlu apostolske konstitucije Ex corde Ecclesiae“ održao je kardinal José Tolentin de Mendoça, prefekt vatikanskog Dikasterija za kulturu i obrazovanje koji je istaknuo da su katolička sveučilišta, upravo kako stoji u apostolskoj konstituciji Ex corde Ecclesiae, „jedno od najboljih sredstava koje Crkva stavlja u službu svijeta.“
Uslijedio je okrugli stol „Ex corde Ecclesiae i suočavanje s izazovima 21. stoljeća“ na kojem su sudjelovali predstavnici s katoličkih sveučilišta iz Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Francuske.
Drugo predavanje „Istraživanje i akademska sloboda “održala je dominikanka prof. dr. sc. Helen Alford, predsjednica Papinske akademije za društvene znanosti.
U svom predavanju profesorica Alford je istaknula da katolička sveučilišta njeguju živu tradiciju komunikacije te da u kontekstu modernih trendova u znanosti postoji potreba za boljom uporabom podataka. „Podaci su”, rekla je, „vrsta jezika za komuniciranje vanjske misije crkve. …Svijet može cijeniti ono što imamo za reći, ako koristimo podatke.”
Potom je uslijedio okrugli stol „Međunarodna federacija katoličkih sveučilišta, nasljeđe akademske diplomacije i društveni angažman“sa sudionicima sa Sveučilišta Presvetog Srca u Milanu u Italiji, Sveučilišta Notre Dame iz Sjedinjenih Američkih Država, s Katoličkog sveučilišta Penambuco iz Brazila i s Katoličkog sveučilišta u Lillu u Francuskoj.
Prvi radni dan završio je euharistijskim slavljem koje je u crkvi Svetog Luja Francuskog predvodio arhivist i knjižničar Svete Rimske Crkve nadbiskup mons. Angelo Vincenzo Zani.
Drugi dan susreta papa Franjo primio je sudionike skupa u privatnoj audienciji. Čestitavši im stotu obljetnicu osnutka i 75. obljetnicu priznanja Federacije, papa Franjo je istaknuo „da je sto godina rasta i razvoja, razlog za veliku zahvalnost“. Kako izvještava vaticannews.va, papa Franjo je predstavio dva aspekta koje je želio istaknuti povodom 100. obljetnice. Prvi aspekt je poticaj na suradnju kroz umrežavanje. Danas postoji gotovo dvije tisuće katoličkih sveučilišta u svijetu, naglasio je, dodavši da se u vrijeme velike rascjepkanosti mora usuditi suprotstaviti trendu, i globalizirati nadu, jedinstvo i slogu umjesto ravnodušnosti, polarizacije i sukoba. Drugi aspekt, nastavio je Papa, proizlazi iz činjenice da je Federacija uspostavljena nakon užasnog Prvog svjetskog rata, kako bi bila sredstvo njegovanja pomirenja i rasta mira i ljubavi među narodima. Nažalost, 100. obljetnica slavi se u pozadini Trećeg svjetskog rata koji se vodi u dijelovima, rekao je. Iz tog razloga Papa je čelnicima katoličkih sveučilišta istaknuo važnost da katolička sveučilišta budu na čelu nastojanja izgradnje kultura mira u svim njezinim aspektima, kojima se treba baviti u interdisciplinarnoj viziji.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić nakon audijencije rekao je za vaticannews.va kako je važna činjenica da su katolička sveučilišta mjesto koja povezuje Crkvu i društvo te da su katolička sveučilišta snažna mreža koja povezuju sveučilišta iz cijelog svijeta. Između ostalog rektor Tanjić je rekao kako su na susretu okupljena sveučilišta koja se nalaze među 500 najboljih na svijetu do onih koja imaju struju tek nekoliko puta na dan. Uz ostalo je naglasio da je poslanje katoličkih sveučilišta ne poticati samo znanstvenu i nastavnu izvrsnost, nego i odgoj cjelovite osobe koje će danas ili sutra biti imati vodeće uloge u društvu. „Mislim da smo svi mi u Crkvi pozvani postati svjesni kako su odgoj i obrazovanje mladih jedan od najvećih izazova, ali i jedan od najvećih dragocjenih darova koje je Crkva dala društvu upravo preko katoličkih škola i katoličkih sveučilišta“ – zaključio je rektor Tanjić.
Drugi se dan skupa, 19. siječnja 2024., nastavio u auli Generalne kongregacije Družbe Isusove u Rimu. Temu „Povijest, nasljeđe i perspektive: uloga mreže katoličkih sveučilišta u razvoju istraživanja“ organiziralo je Katoličko sveučilište Presvetog Srca iz Milana.
Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Franco Anelli, rektor Katoličkog sveučilišta Presvetog Srca iz Milana, potaknuvši promišljanje sudionika susreta o izazovima Federacije u idućih sto godina, o ulozi mreže katoličkih sveučilišta u razvoju istraživanja na međunarodnom planu.
Održana su i tri okrugla stola s temama: „Model upravljanja na katoličkom sveučilištu: veliki kancelari, rektori, dekani i uprave Sveučilišta“ sa sudionicima iz Australije, Čilea i Španjolske; „Mjesto katoličke intelektualne tradicije na suvremenom Sveučilištu“ na kojem su sudjelovali predstavnici Kine, Austrije, Indije, Libanona i Hrvatske te „Budućnost katoličkih sveučilišta“ s predstavnicima iz Japana, Kenije, Argentine i Brazila. Okrugli stol o katoličkoj intelektualnoj tradiciji moderirao je rektor Tanjić.
Na završetku susreta sudionici su sudjelovali u euharistijskom slavlju u portugalskoj crkvi svetog Antuna Padovanskog. Euharistiju je predvodio kardinal José Tolentin de Mendoça, prefekt vatikanskog Dikasterija za kulturu i obrazovanje.
U svojoj homiliji kardinal Tolentin de Mendoça je rekao prisutnima kako je “osjećaj zahvalnosti ono što mora prebivati u našim srcima”, jer je “Federacija oduvijek bila priča o inteligenciji, priča o dijalogu, priča o usklađenosti”. Na kraju svoje homilije poručio je kako svi u Federaciji pozvani vjerovati u mogućnost mira jer samo sačuvavši mir možemo čuvati i budućnost.
Skup je svečano zatvoren zajedničkom večerom u Veleposlanstvu Portugala pri Svetoj Stolici. Tom prigodom podijeljene su plakete i priznanja čelnicima u prethodnim mandatima FIUC-a.
Fotografije: Papina audijencija – vaticannews.va; ostale fotografije i snimke FB FIUC
