Poštovani organizatori i sudionici „Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“!

Uime Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije srdačno pozdravljam glavnog organizatora prvog „Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“. To je Hrvatsko katoličko sveučilište koje je jednu Inicijativu Zaklade „Segni Nuovi“ iz Verone u Italiji preuzelo i nastojalo joj dati „hrvatsko lice“. Kako iza svake organizacije i inicijative stoje ljudi tako je glavni teret organizacije podnijela doc. dr. sc. Marijana Kompes koja u realizaciji ove Inicijative u Hrvatskoj vidi veliku mogućnost primjene socijalnog nauka Crkve na konkretnu hrvatsku situaciju.

Pozdravljam gosp. Alberta Stizzolia, predsjednika zaklade „Segni Nuovi“ iz Verone i želim mu da i dalje u Italiji organizira „Festivale socijalnog nauka Crkve“. O uspjehu te inicijative u Italiji sam rado čitao u znanstvenom časopisu socijalnog nauka Crkve „La Società“, a u prvim godinama njegova izlaženja, pred nešto više od 20 godina, sam bio i dopisnik za taj časopis iz Zagreba.

Kao pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-e sa zadovoljstvom sam podržao ovu inicijativu u koju se Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve ovaj puta uključio kao suorganizator, i to više pod vidom podrške nego konkretne realizacije što se u budućnosti ne isključuje.

Tema Festivala „Memorija budućnosti: ekonomija – inovacije – ekologija“ je uistinu aktualna za vrijeme u kojem živimo. Drago mi je da se o toj tematici želi razmišljati i pod vidom socijalnog nauka Crkve jer u suvremenom razvoju socijalnog učenja Katoličke Crkve pronalazimo brojne poticaje i smjernice koje pod interdisciplinarnim vidom mogu biti od velike koristi kako za život kršćana i svih ljudi dobre volje u svijetu tako i kršćana kao vjernika, članova Crkve u odnosu na njihovu vjeru, a posebno prakticiranje vjere u javnom životu.

Upravo takvi poticaji dolaze od posljednja tri rimska biskupa. Papa Ivan Pavao II., u socijalnoj enciklici „Centesimus annus. Stota godina“, a u „godini socijalnog nauka Crkve“ 1991. godine, ukazuje na ulogu socijalnog učenja u evangelizatorskom poslanju Crkve. Prema svetom Ivanu Pavlu II. „socijalni nauk Crkve sam po sebi posjeduje vrijednost instrumenta evangelizacije“ (Centesimus annus, br. 54), a  nova evangelizacija „mora ubrojiti u svoje bitne komponente naviještanje socijalnog nauka Crkve“ (Isto, br. 5). Ovaj veliki „socijalni papa“, poput Lava XIII. naglašava „da nema pravog rješenja ‘socijalnog pitanja’ izvan evanđelja i da, s druge strane, ‘nove stvari’ mogu u njemu naći svoj prostor istine i dužnu moralnu impostaciju“ (Isto).

Benedikt XVI., u socijalnoj enciklici „Caritas in veritate. Ljubav u istini“ (2009.), nastavljajući na učenje Ivana Pavla II., socijalni nauk Crkve definira kao „. ljubav u istini u društvenim pitanjima (caritas in veritate in re sociali)“ (br. 5).

Papa Franjo ima, zapravo, zanimljiv pristup socijalnom nauku Crkve. Samo ime socijalni nauk Crkve spominje jako malo, a do sada je objavio dvije socijalne enciklike: „Laudato si’“ (2015.) i „Fratelli tutti“ (2020.), koje svojim sadržajem na osobit način obilježavaju njegov pontifikat.

Drago mi je da su se dijelom u organizaciji, a osobito u sudjelovanju na Festivalu, angažirali ekonomisti i nastavnici na Ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. To je izvrsna prigoda da se interdisciplinarna dimenzija socijalnog nauka Crkve primijeni na iznimno važno područje ekonomije i uopće gospodarstva u Hrvatskoj. Jer socijalni nauk Crkve, prema Benediktu XVI., „vjeri, teologiji, metafizici i različitim znanostima omogućuje da pronađu svoje mjesto unutar suradnje koja j u službi čovjeka. Upravo pod tim vidom socijalni nauk Crkve ostvaruje svoju mudrosnu dimenziju“ (Caritas in veritate, br. 31).

Organizatorima i svim sudionicima prvog „Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“ želim da pod interdisciplinarnim vidom traže nove putove suradnje u rješavanju brojnih pitanja i problema s kojima se susreće hrvatsko društvo, i, nadasve, da u poticajima socijalnog nauka Crkve se više otkrivaju onu „mudrosnu dimenziju“ koja se prvenstveno očituje u povezivanju različitih smjerova i struka prema nužno potrebnoj suradnji u izgradnji općega dobra u Hrvatskoj.

Zahvaljujem na pozornosti!

prof. dr. sc. Stjepan  Baloban
pročelnik