Etika umjetne inteligencije

Foto: B. Dragašević / HRT

Čelnici abrahamskih religija – kršćani, muslimani i židovi zauzimaju se za etički razvoj umjetne inteligencije, te su potpisali dokument Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije – inicijativu Papinske akademije za život i Zaklade RenAIssance kojoj su se prve pridružile velike svjetske tvrtke koje se bave razvojem umjetne inteligencije kao što su Microsoft i IBM, te Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Vodi li nas umjetna inteligencija prema smanjenju siromaštva i bolesti i obnavljanju prirodnog okoliša, mogu li religije dati svoj doprinos, a da ih se ne optužuje da priječe razvoj i napredak, kako se zaštiti od opasnih sustava umjetne inteligencije? O algoretici, razvoju umjetne inteligencije, njezinim dobrobitima za pojedinca i čovječanstvo u cjelini ali i opasnostima u emisiji “Susret u dijalogu”, urednice Blaženke Jančić, govorili su zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani iz Mešihata Islamske zajednice u RH, rabin Židovske zajednice Bet Izrael dr. sc. Kotel Dadon i doc. dr. sc. Anto Čartolovni s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Doc. dr. sc. Anto Čartolovni predstavio je cilj Rimskog poziva za etiku umjetne inteligencije koji se bazira na tri glavna cilja, a to su etika, obrazovanje i pravo na koje se može osloniti cjelokupni razvoj umjetne inteligencije, te je istaknuo šest načela koja su na području etike i moralne teologije inovativna i vežu se za područje umjetne inteligencije. Istaknuo je u tom smislu transparentnost, uključivost, odgovornost, nepristranost, zaštita privatnosti svakog pojedinca i sigurnost. Rekao je kako se za sigurnost veže jedan od najvećih izazova u samom razvoju, odnosno da je važna pouzdanost da se čovjek može osloniti na algoritme, da su oni točni i da izvršavaju svoju glavnu funkciju na najbolji mogući način. Hrvatsko katoličko sveučilište jedina je institucija u Hrvatskoj koja se priključila Rimskom pozivu za etiku umjetne inteligencije. Učinili su to 27. listopada 2022. zahvaljujući rektoru Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željku Tanjiću koji je prepoznao vrijednost te inicijative i potencijalu implementiranja u hrvatsko društvo, osobito u obrazovni sustav. S vizijom i daljnjom strategijom razvoja Hrvatskog katoličkog sveučilišta i u IT sektoru želja im je da sam razvoj i obrazovni program započne s određenom humanističkom naobrazbom tj. da etika bude već u obrazovnom sustavu kako bi formirala buduće inženjere da pronalaze rješenja koja su prihvatljiva za cjelokupno društvo i da sam razvoj algoritamskih rješenja bude prihvatljiv svima, istaknuo je doc. dr. sc. Anto Čartolovni.

Rabin dr. Kotel Dadon objasnio je da židovsko učenje gleda na čovjeka kao sustvaratelja. Bog je stvorio svijet, ali ga nije dovršio već je čovjek njegov suradnik u stvaranju i ima zadatak odgovorno nastaviti djelo stvaranja. Smatra da je to blagoslov i da treba razvoj podupirati te da svaka država treba to područje urediti kako ne bi došlo do zlouporabe. Umjetna inteligencija može biti blagoslov i pomoć čovječanstvu ali ako se na taj razvoj gleda isključivo radi profita može doći i do neželjenih posljedica. Rabin dr. Dadon je rekao da ne treba strahovati od promjena i da trebamo učiti iz povijesti i vidjeti što se događa kada se priječi razvoj znanosti. Stoga naglašava važnost podupiranja razvoja znanosti i umjetne inteligencije za dobrobit cijeloga čovječanstva. Dr. Dadon je rekao da judaizam podupire znanost, jer ona pomaže i koristi čovjeku.

Zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani iz Mešihata Islamske zajednice u RH rekao je da muslimani podržavaju razvoj umjetne inteligencije, da islam od svojih pripadnika traži da budu korisni društvu i u istraživanju i napredovanju i na tom području. Islam, međutim, postavlja uvjet da razvoj koji se odnosi na umjetnu inteligenciju bude u službi pojedinca, zajednice odnosno ljudskom rodu, a nikako ne na njegovu štetu. Rekao je kako su štete također prisutne, zlouporaba je prisutna. Istaknuo je da je za religije profit na zadnjemu mjestu, a na prvom mjestu opća korist pojedinca i društva. Ef. Arslani smatra da se na globalnoj razini treba donijeti etički kodeks ponašanja kako bi se spriječila diskriminacija te kako bi se reguliralo područje umjetne inteligencije. Naglasio je pri tom da su pozitivni učinci umjetne inteligencije puno veći od negativnih.

Raspravu o etici umjetne inteligencije poslušajte u emisiji Susret u dijalogu.

Tekst preuzet s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije.

Stranice