U velikoj dvorani hotela Sheraton predstavljen je zbornik izabranih radova nastalih u sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti u 2020. u organizaciji Agencije za elektroničke medije.

Zbornik su u panel diskusiji predstavili članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Anita Malenica, izv. prof. dr.sc. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti, doc.dr.sc. Jelena Jurišić s Fakulteta hrvatskih studija te doc. dr.sc. Anto Mikić s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Doc. dr. sc. Anto Mikić u raspravi je istaknuo: “Zadnjih godina, pa i desetljeća, sve češće imamo prilike čuti kako je novinarstvo u krizi. Sve glasnije o tome progovara publika, nerijetko se s time slaže i struka, a ni novinari, kad im se za to ukaže prilika, ne libe se priznati kako „novinarstvo više nije što je nekad bilo“.

No, Zbornik radova „Poticanje novinarskih radova u 2020.“ u izdanju Agencije za elektroničke medije – kojega imamo prilike ne samo čitati, nego i držati u ruci (u vrijeme kad se novinarstvo, kao i velik dio naših života uopće, preselio u „virtualne prostore“) – kao da se protivi, žilavo opire toj konstataciji!

Uistinu, čitajući novinarske tekstove koji su u njemu sabrani, čovjek bi pomislio da u novinarstvu, zapravo, nikakve krize nema. Toliko zanimljivih, relevantnih novinarskih priča; tako široka lepeza novinarskih žanrova; koliko sjajnih autora.

U krizi, kako se dakle čini, uopće nije novinarstvo, ako pod novinarstvom smatramo novinare koji žele i znaju pisati (govoriti) o javno relevantnim temama. Kriza se sastoji u tome da, kako to kaže i jedan sugovornik čije su riječi tiskane u ovoj knjizi, „Hrvatska nije zemlja u kojoj možeš solidno živjeti od poštenog novinarskog rada“. Novinarska kriza, dakle, nije toliko „kreativna“, koliko je „egzistencijalna“. I, nije to samo u Hrvatskoj tako. U vrijeme najveće društvene tranzicije, valjda još od davne industrijske revolucije iz 18. stoljeća, one tehnološke kojoj svakodnevno svjedočimo, novinari su jednostavno ostali bez svog „doma“: poslovno održivih medija i medijskih modela koji mogu i žele stati iza njihovoga rada.

Utoliko je važnost pojave ovoga Zbornika, a još više projekta poticanja novinarske izvrsnosti koji iza njega stoji, puno veća negoli bi se to nekomu na prvi pogled moglo učiniti. Ona se očituje u činjenici da novinarstvo u Hrvatskoj nije mrtvo i da je, kad mu se pruži održivi okvir, ono i dalje u stanju obavljati svoju – za funkcioniranje svakog, a osobito demokratskog društva – nezamjenjivu funkciju: informirati, obrazovati, pa i zabaviti.”

O projektu

Agencija za elektroničke medije pokrenula je projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodjelom bespovratnih sredstava novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa iz područja kulture, zdravstva, lokalnih tema, ekumenizma i religije, ljudskih prava, položaja žena u društvu, tema od interesa za manjine u društvu, djece i mladih, obrazovanja, sporta, gospodarstva, međunarodnih odnosa i Europske unije.

Vijeće za elektroničke medije raspisalo je Javni poziv za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama te donijelo Odluku o izboru Povjerenstva za ocjenjivanje prijava pristiglih temeljem spomenutog Javnog poziva. Ono je zaduženo za analizu i ocjenjivanje pristiglih prijava kao i praćenje, savjetovanje i izvještavanje o objavljenim radovima, te evaluaciju dostavljenih izvještaja.

Sedmeročlano Povjerenstvo, uz predsjednicu Anitu Malenicu, članicu Vijeća za elektroničke medije, čine novinarke/novinari Mislav Miholek, Ivana Petrović, Davor Ivanković, Mato Jerkić, Robert Mihaljević i Gordana Škaljac Narančić. Na javni poziv koji je objavilo Vijeće za elektroničke medije u 2020. bilo je prijavljeno ukupno 184 novinarskih projekata od strane 138 novinara/novinarki.

Povjerenstvo za ocjenjivanje predložilo je Vijeću za elektroničke medije 86 najbolje ocijenjenih projekata, a u konačnici su ostvarena 82 novinarska projekta s ukupno 619 objavljenih članaka, budući da je četvero novinara odustalo.

Tekst/Foto: narod.hr