U srijedu 21. travnja 2021. godine obilježen je dan Odjela za povijest. Program obilježavanja održao se u tri dijela. Započeo je misnim slavljem u 14 sati u Sveučilišnoj kapeli kojega je predvodio sveučilišni kapelan vlč. doc. dr. sc. Odilon Singbo u koncelebraciji s  generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom, rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željkom Tanjićem, pročelnikom Odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Jerkom Valkovićem i vlč. dr. sc. Vladom Mikšićem, vanjskim suradnikom Odjela za povijest.

Ovdje ne stojim kao Sveučilišni kapelan nego kao pozvani gost. Sretan sam da Sv. Jeronim bdije nad ovim odijelom, onaj koji posebno ljubi riječ Božju. Sretan sam da naše Sveučilište i na današnji dan pokazuje svoju širinu i integriranost. Dok mi danas slavimo Dan Odjela za povijest, prvo čitanje čitala je studentica Odjela za komunikologiju, a svojim sviranjem misno slavlje uljepšava student Odjela za sociologiju i to je lijepo s obzirom na ove okolnosti u kojima se nalazimo. Za neke je znak pandemije propadanje stila života, ali ako promatramo stvari iz druge perspektive onda ćemo vidjeti da su pandemije oduvijek bile prisutne. O tome su govorili evanđelisti koristeći riječi poput pošasti. Pandemija uvijek nešto poručuje, ali ne kao Božja kazna ili način okončavanja više kao upozorenje i poziv na obraćenje. Bogu je uvijek stalo do čovjeka da uvijek pronađe put do njega. Predložio bih da svatko od nas u okvirima ovog slavlja promatra pandemiju kroz povijest Božje ljubavi prema nama i s tom ljubavlju da živimo jedni s drugima i jedni za druge. – istaknuo je u svojoj homiliji sveučilišni kapelan.

Misno slavlje moderirali su studenti Odjela za sociologiju i komunikologiju, Lovro Knežević, Paula Marija Stier i asistentica, a bivša studentica Odjela za povijest i Odjela za komunikologiju Veronika Novoselac.

U drugom djelu programa obilježavanja, svečani akademski čin nastavio se u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ gdje su, poštivajući epidemiološku situaciju, bili prisutni članovi Uprave Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a svi zainteresirani mogli su program pratiti preko YouTube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Nakon himne Republike Hrvatske uslijedio je pozdravni govor rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjić koji je sve srdačno pozdravio i čestitao Dan Odjela za povijest: Možda je dobar podsjetnik da danas slavimo Dan Odjela za povijest čiji je zaštitinih Sv. Jeronim kojega slavimo 30. rujna. Mnogi se vjerojatno pitaju kako to da slavimo na današnji dan, slavimo jer je današnji dan vezan za osnutak Zavoda Sv. Jeronima. Riječ je o važnoj instituciji koja je povezivala i koja povezuje Hrvatsku domovinu, Crkvu i vječni grad Rim, a preko njega rekao bih i cijeli svijet. To je na neki način i zadaća povijesti, ona povezuje našu prošlost, sadašnjost i utječe na našu budućnost što na akademskoj razini čini i naš Odjel za povijest. Želim da naš Odjel nikada ne zaboravi svoje temeljno poslanje kao i činjenicu da je on naš najstariji i prvi Odjel na Sveučilištu. Zahvaljujem našem klubu studenata Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo Volans“ koji se uključio u organizaciju današnjeg dana. U trećem djelu održat će se znanstveno-stručni kolokvij Epidemije kroz povijest gdje će svoja izlaganja imati tri naše profesorice kojima zahvaljujem što su se uključile s ovim zanimljivim temama u obilježavanje Dana Odjela.

Sve prisutne pozdravio je pročelnik Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mario Kevo koji je izvijestio o postignućima Odjela u proteklih godinu dana, odnosno od posljednjeg Dana Odjela za povijest i to u području znanstvenog i stručnog rada.
Zahvaljujem svima na Odjelu i Klubu studenata Odjela za povijest „Homo volans“ koji se uključio u organizaciju današnjeg dana, svim službama i uredima koji pomažu da Odjel za povijest piše povijest. Zahvalio se i Upravi Sveučilišta. U nadi da je ovo posljednje obilježavanje Dana Odjela u specifičnim uvjetima, u osobno je ime i uime Odjela za povijest svima čestitao Dan Odjela.

Zatim je uslijedila dodjela odjelnih priznanja koju su nagrađeni studenti pratili preko MSTeams platforme i gdje su se kratkim pozdravom uključili kamerom i zahvalili na priznanju.
U kategoriji priznanja za najbolji akademski uspjeh u akademskoj godini 2019./2020.  priznanje su dobili :
Luka Drnić
, za I. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest s težinskim prosjekom ocjena od 4,780., Josip Jurić-Šolto, za II. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest s težinskim prosjekom ocjena od 4,708., Jakov Blagojević, za III. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest , Ante Matuško, za I. godinu diplomskog sveučilišnog studija Povijest, usmjerenje Stari vijek i srednji vijek, s težinskim prosjekom ocjena od 4,692., Matija Vinković, za I. godinu diplomskog sveučilišnog studija Povijest, usmjerenje Suvremena povijest, s težinskim prosjekom ocjena od 4,800., Matea Jurić, za II. godinu diplomskog sveučilišnog studija Povijest, usmjerenje Stari vijek i srednji vijek, s težinskim prosjekom 5,000., Zrinka Todorić, za II. godinu diplomskog sveučilišnog studija Povijest, usmjerenje Suvremena povijest, s težinskim prosjekom od 5,000.

U kategoriji za najbolji diplomski rad obranjen u akad. god. 2019./2020. nagrađena je magistra povijesti Matea Jurić. Diplomski rad naslovljen Materijalna kultura Zadra u 14. stoljeću: bona mobilia u zrcalu inventara dobara i oporuka, koji je izrađen pod mentorstvom izvanrednog profesora doktora znanosti Ivana Majnarića.U prijedlogu za podjelu odjelnog priznanja treba izdvojiti kako je Matea Jurić: provela sustavno istraživanje na temelju objavljenih izvora u knjizi Inventari fonda Veličajne općine zadarske. U uvodnom poglavlju precizno su obrazloženi metodološki postupci vrednovanja i analize izvornih dokumenata – inventara pokretnih i nepokretnih dobara te oporuka. Na temelju prikupljenih podataka, koji su prethodno klasificirani i kategorizirani, odabranim metodološkim postupcima istražena je pokretna materijalna kultura pojedinca. Nakon toga slijedila je analiza materijalnog izgleda „unutrašnjosti zadarske kuće u 14. stoljeću“ i rekonstrukcija svakodnevnog društvenog života pojedinca slijedom dobivenih rezultata. Istraživanje je stavljeno u kontekst europske i hrvatske historiografije čime se pokazala njegova historiografska opravdanost i aktualnost. Precizno zacrtane istraživačke postupke i ciljeve prati razrađena struktura rada i iznimno jasan i pregledan tekst koji je čitljiv i razumljiv. Svi navedeni segmenti navode nas na zaključak da je magistra Matea Jurić svojim diplomskim radom već na početku svoga znanstvenog pregnuća doprinijela ugledu Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a pristupačnošću teksta približila se potencijalnoj široj čitalačkoj publici što je za suvremenu hrvatsku medijevističku historiografiju iznimno važno.

Priznanje za najbolji izvannastavni angažman u akad. god. 2019./2020. u cilju promicanja Odjela za povijest i struke kao i Hrvatskog katoličkog sveučilišta primila je Marija Stanešić, studentica I. godine diplomskog sveučilišnog studija Povijest i predsjednica Kluba studenata povijesti „Homo volans“,

Koja je tijekom akad. god. 2019./2020. vodila realizaciju projekata, manifestacija i događanja u klupskoj organizaciji. Osobit angažman Marija Stanešić ostvarila je u realizaciji znanstveno-kulturno-humanitarne manifestacije „Zapamtite Vukovar“ tijekom koje je vodila klupske medijske, promidžbene, logističke i organizacijske poslove. Idejna je autorica, redateljica i montažerka video-uratka „Volim HKS“ kojim je, u uvjetima pandemije, obilježen deseti rođendan Odjela za povijest. Istaknula se predanim radom na projektima i manifestacijama u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta kao što su konferencija „Formacija i prevencija – moć kao služenje“, konferencija povodom obilježavanja uspostave 25 godina diplomatskih odnosa između Države Izrael i Svete Stolice, kao i predstavljanjem Sveučilišta na Smotri Sveučilišta u Zagrebu. Angažman Marije Stanešić na rastu i razvoju Odjela za povijest i Sveučilišta u cjelini uviđa se i u njezinoj aktivnoj ulozi u promociji Sveučilišta u srednjim školama, kao i u uključivanju brucoša u akademski život Odjela i Sveučilišta u cjelini.

U ime nagrađenih studenata sve prisutne pozdravio je Jakov Blagojević:
Pripala mi je čast da se danas zahvalim na dodijeljenim odjelnim priznanjima za izvrsnost, izniman izvannastavni angažman i najbolji diplomski rad. U ime nagrađenih zahvaljujem se na povjerenju i poticaju na daljnji akademski, stručni i znanstveni angažman svima koji su sudjelovali u dodjeli priznanja, prije svega Stručnom vijeću Odjela za povijest predvođenog pročelnikom izv. prof. dr. sc. Kevom. Drago mi je da je naš Odjel i u ovim neobičnim vremenima nastavio pohvalnu praksu motiviranja studenata na predani, ustrajni i čestiti rad, ali i rad na izgradnji naše sveučilišna zajednice, popularizaciji znanosti i promociji znanstvenoga istraživanja koji se najbolje moguće očitovao u radu Kluba studenata povijesti „Homo volans“ predvođenog predsjednicom Kluba Marijom Stanešić. Izuzetno mi je i u tom kontekstu drago da je naš „Homo volans“ uspio u okviru današnjega Dana Odjela  i povodom tradicije proslave četvrte godine svojega postojanja realizirati znanstveno- stručni kolokvij „Epidemije kroz povijest“  te vas sve srdačno pozivam da ga popratite u nastavku današnje svečanosti, što ovdje u Stepincu, što putem YouTube-a.

Kako zbog zatvaranja izazvanog okolnostima velepošasti naš Odjel nije adekvatno proslavio 10. rođendan, svima nam u povodu 11. obljetnice osnutka želim da, kao odjelna zajednica,  nastavimo još neumornije, sustavnije, predanije i ustrajnije izgrađivati naš Odjel na znanstvenom, stručnom, studentskom i nastavnom području. Podsjetio bih u tom kontekstu da se našem odjelnom zaštitniku svetom Jeronimu pripisuje izreka: „Tko hoće jesti jezgru, mora prvo razbiti ljusku“. 11 godina nakon osnutka Odjela usuđujem se reći da je ljuska već razbijena, formirala se moćna gomilica nove akademske i historiografske priče na koju smatram da objektivno možemo biti ponosni i time potaknuti da u zajedništvu studenata i profesora nastavimo, kako pjeva Horacije, graditi spomenik od mjedi trajniji.

Sve prisutne pozdravila je i predsjednica Kluba studenata Odjela za povijest „Homo Volans“ Marija Stanešić:

Čast mi je, sve prisutne u dvorani blaženog Alojzija kardinala Stepinca i sve vas koji nas pratite na malim ekranima  pozdraviti u ime Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo volans“ i Organizacijskog odbora znanstveno-stručnog kolokvija Epidemije kroz povijest. Iskoristila bih ovu priliku i svima od srca čestitala 11. Dan Odjela za povijest koji slavimo u svjetlu našeg zaštitnika svetog Jeronima. Zahvaljujem se svima koji su dali doprinos relizaciji ovog kolokvija i svima koji su se odazvali na naš poziv za sudjelovanje.

Dok svakodnevno pratimo epidemiološke trendove i broj novozaraženih, ovim kolokvijem htjeli smo obratiti pažnju na epidemije koje su se zbile u povijesti. Cilj je poliperspektivno sagledati povijesni fenomen epidemija u kontekstu demografskih, socijalnih, političkih, kulturnih, obrazovnih, mentalitetskih i drugih posljedica koje su zarazne bolesti uzrokovale, potaknule i katalizirale.

Našim profesoricama i studentima izlagačima želim puno uspjeha i vjerujem kako ćemo nakon današnjeg kolokvija svi biti obogaćeni novim znanjem.

Svečani akademski čin uljepšan je dvjema glazbenim točkama koje je na klaviru  izveo student prve godine diplomskog sveučilišnog studija Povijest, Mihael Spiller koji je izveo skladbu poljskog skladatelja Frédérica Chopina Nokturno op. 9, br. 2 i Mađarsku rapsodiju br. 3 mađarskog skjladatelja Franza Liszta, a cijeli program moderirala je magistra povijesti i komunikologije Veronika Novoselac.

U trećem djelu svečanog akademskog čina održan je znanstveno-stručni kolokvij Epidemije kroz povijest u kojem su svoja predavanja održali doc. dr. sc. Kristina Puljizević, izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič s Odjela za povijest te izv. prof. dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, vanjska suradnica Odjela za povijest, Jakov Blagojević, Martina Čoko, Mihael Spiller i Luka Drnić.

 

Hrvatsko katoličko sveučilište