Sudjelovali smo na 3. međunarodno znanstveno-stručnom skupu Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta 10. prosinca 2021. godine. U sklopu skupa održali smo simpozij pod nazivom „Izazovi korištenja digitalne tehnologije kod djece u Hrvatskoj – Što znamo i što nam je činiti?”, koji je organizirala naša voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš. Simpozij je okupio istraživačice iz različitih ustanova – Hrvatsko katoličko sveučilište, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Osijeku, te gradova – Split, Zagreb i Osijek. Cilj simpozija je bio prikazati rezultate recentnih kvalitativnih i kvantitativnih hrvatskih istraživanja s djecom i roditeljima o dječjem korištenju digitalne tehnologije te povezanosti istog s razvojem i dobrobiti djece, kao i prikazati važnost uloge roditelja, kao dijela dječjeg mikrosustava, za dječje korištenje digitalnih uređaja i medija.
Izlaganja unutra simpozija otvorile su istraživačice iz Instituta Pilar s radom „Zadovoljstvo životom i preokupiranost digitalnom tehnologijom kod djece”, a čiji su autori Marina Kotrla Topić, Tihana Brkljačić, Marija Džida, Andreja Brajša-Žganec i Ljiljana Kaliterna Lipovčan. Drugo izlaganje u simpoziju bilo je kolegica Ane Raguž, Mie Roje Đapić i Gordane Buljan Flander iz Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pod naslovom „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih – Što znamo i što nam je činiti?“. Treće izlaganje „Povezanost korištenja digitalnih medija i videoigara sa socijalnim razvojem djece” bilo je djelo kolegica Paule Mastelić i Ine Reić-Ercegovac sa Sveučilišta u Splitu. Kolegica sa Sveučilišta u Osijeku Tena Velki izložila je svoj rad pod naslovom „Roditeljski nadzor kao zaštitni faktor kod utjecaja pretjeranog korištenja interneta na socio-emocionalni razvoj djece”. Posljednje izlaganje „Roditeljska medijacija dječjeg korištenja digitalnih uređaja: „… ja ga uvijek moram od toga odmicati.”, temeljeno na rezultatima naše prve studije, rad je članova naše istraživačke grupe Katarine Perić, Sare Jelovčić, Marine Kotrla Topić, Marine Merkaš, Luke Štefanić, Vanese Varga i Ane Žulec.
Ovdje sažeto iznosimo nalaze radova u simpoziju: djeca koja su više preokupirana digitalnom tehnologijom procjenjuju sebe manje sretnima; što su djeca starija, to više i duže samostalno koriste uređaje i internet te su više prekopirana digitalnom tehnologijom; adolescenti koji su skloniji učestalijem slanju i primanju seksualno izazovnih poruka i materijala putem uređaja imaju povišene razine anksioznosti, depresivnosti, ljutnje i ometajućih ponašanja te narušeno samopoimanjem; djeca koja više vjeruju u vlastite sposobnosti izvršavanja zadataka i zahtjeva da bi došla do nekog cilja imaju roditelje koji više nadziru njihovo korištenje medija i videoigra; djeca koja učestalije koriste internet pokazuju manje suosjećanja i više impulzivnosti te su sklonija vršnjačkom nasilju; djeca čiji su roditelji prisutni tijekom njihovog korištenja interneta, odnosno ona koja imaju roditeljski nadzor tijekom korištenja manje su sklona činjenju tjelesnog i elektroničkog nasilja; djeca na roditeljsko ponašanje kontrole i nadzora korištenja digitalnih uređaja i sadržaja često reagiraju ljutnjom te dolazi do pregovora i sukoba sa zabrinutim roditeljima o korištenju uređaja.
U skupu rezultata prikazanih na simpoziju, iako u manjoj mjeri, nalaze se i rezultati koji ne govore u prilog povezanosti korištenja digitalne tehnologije i nekih aspekata dobrobiti i razvoja djece, što svakako čini temelje i poziv istraživačima za daljnja istraživanja.
Zaključno, ne samo da postoji potreba nego je neophodan roditeljski nadzor i usmjeravanje dječjeg korištenja digitalne tehnologije, odnosno uređaja i sadržaja, jer preokopiranost i prekomjerno, neprimjereno korištenje digitalnih uređaja i medija vodi djecu u rizik od razvoja problema u ponašanju i emocionalnih problema. Savjetujemo roditeljima da s djecom od njihove najranije dobi razvijaju odnos povjerenja, da otvoreno razgovaraju o korištenju uređaja i da budu aktivno prisutni tijekom djetetova korištenja uređaja te ih koriste zajedno s djecom kako bi saznali što njihova djeca gledaju, čitaju, slušaju i stvaraju pomoću uređaja kako bi mogli pravovremeno tražiti pomoć i intervenirati u dječje ponašanje. Uz to, savjetujemo planiranje roditeljskih postupka medijacije dječjeg korištenja uređaja (npr. nadzor i zajedničko korištenje, pravila o korištenju), kako u vidu vremena i okolnosti, tako u i vidu sadržaja, uz uvažavanje dječjih želja i potreba. Povrh toga, stalno obrazovanje i informiranje o načinima kako zaštiti djecu i sebe od loših posljedica korištenja uređaja neizostavan je dio današnjeg roditeljstva i odgoja djece. Jer, dječje „digitalno igralište“ neće nestati, već će samo postajati bogatije različitim izazovima koje nudi.
Ovim putem još jednom zahvaljujemo svim sudionicima simpozija na izlaganjima i vrijednom uvidu u današnje dječje korištenje digitalnih uređaja i medija u Hrvatskoj.
