U četvrtak 11. studenog 2021. Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta organizirao je online međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Čitatelj i čitanje u digitalno doba. Navedeni skup je okupio vodeće stručnjake iz Hrvatske i inozemstva – komunikologe, psihologe, neurologe, stručnjake za medijsku pismenost, rehabilitacijske edukatore, nastavnike raznih struka i područja koji se bave čitanjem i susreću se s brojnim izazovima vezanima uz čitanje – i fenomenu čitanja pristupiti s različitih očišta.
Skup je okupio 130 izlagača i oko 1000 slušatelja, s namjerom odgovaranja na brojna pitanja o navikama i kulturi čitanja, a na skupu su kao izlagači sudjelovale i Jelena Zadro, mag. psych., kao psihologica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, te Anamaria Malešević, mag. soc., kao članica Laboratorija za etiku digitalnih tehnologija s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Kolegice Zadro i Malešević su održale izlaganje pod nazivom “Info(pan)demija – izvan našeg dometa?” i prikazale kako široka dostupnost informacija i podataka te instant poruke, e-mailovi, obavijesti, aplikacije na mobilnim uređajima, društvene mreže i digitalna pomagala omogućuju brzo kreiranje, dijeljenje i čitanje sadržaja. Naglasile su kako je dostupnost informacija u digitalnoj eri promijenila čitalačke navike, stvorila mnoge prednosti i potencijale, ali donijela izazove i rizike s kojima se svakodnevno susreće prosječni čitatelj digitalnog doba. Ukazale su na posljedice do kojih je pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 dovela te naglasile problematiku obilja informacija i izazova infodemije s kojima se susreće čitatelj digitalnog doba. Laka dostupnost dijeljenja i kreiranja sadržaja dovela je do pojave lažnih vijesti, histerije, teorija zavjere, panične kupovine i uzimanja lažnih medicinskih pomagala. Navedeno stanje prvi puta se navodi u knjizi „Future Shock“ Alvina Tofflera iz 1970. godine, a označuje poteškoće koje pojedinac može imati u razumijevanju i donošenju odluka na temelju previše dostupnih informacija. Kolegice Zadro i Malešević su obrazložile kako do navedenog stanja može doći zbog prevelike količine informacija, mnoštva različitih izvora, nedostatka vremena za razumijevanje pročitanog i nemogućnosti razlikovanja bitnog od nebitnog. Umjesto dubinskog čitanja, čitatelj se brzim pregledavanjem susreće s pregršt informacija. Zaključile su kako izlaganje sadržaju iznad mogućeg kapaciteta obrade informacija može dovesti do promjena u psihološkom i fiziološkom stanju čitatelja poput stresa, anksioznosti, nesigurnosti, pojave informacijske ovisnosti, visokog krvnog tlaka, glavobolje, manjka koncentracije, poteškoća pamćenja i drugih.
