U ponedjeljak, 29. studenoga 2021. godine u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest održan je znanstveni kolokvij Pola stoljeća od Hrvatskog proljeća. Znanstveni kolokvij održan je u dvorani Blaženi Alojzije kard. Stepinac, a zbog poštivanja epidemoloških mjera svi zainteresirani mogli su pratiti na YouTube kanalu našega Sveučilišta. Pozdravne riječi uputili su rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i Ravnatelj Instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić.

Drago mi je da smo se okupili i da ćemo se osvrnuti na ovu važnu temu i da su gosti predavači s pet različitih instituta. Na samom početku želio bih istaknuti da je Hrvatsko proljeće snažno obilježilo Hrvatsku suvremenu povijest. Naziv koji se uvriježio u historiografiji asoira na ponovno  buđenje i označava početak, preporood jer svi znamo da je proljeće početak novoga života i tako izvan svake dvojbe asocira na nešto dobro što se željelo dogoditi. U svojoj osnovi Hrvatsko proljeće bilo je protkano čitavim nizom političkih programa i često puta međusobno različitim, a katkad i međusobno suprostavljenim. Usprkos tome, ono što je spajalo proljećare bila je želja za jačanjem Hrvatskog mjesta u okviru ondašnje jugoslavenske zajednice na svim područjima života. Ono je bilo obilježeno dvama glavnim zahtijevima. S jedne strane demokratizacijom života  i snaženjem nacionalne komponente državnosti. Čini mi se da su ovi zahtjevi aktualni i danas, samo u različitim kontekstima. Hvala svim izlagačima na trudu i spremnosti dijeljenja znanja o ovoj važnoj temi. Vjerujem da ćemo i sa ovog znanstvenog kolokvija ostvaiti zbornik koji će ostati neizbrisiv trag na ono o čemu ćemo danas govoriti.   – istaknuo je rektor Tanjić u svojem govoru.

Ravnatelj Hrvatskog Instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić istaknuo je kako se u 2021. godini obilježilo puno obljetnica čija su događanja oblikovala današnjicu. Neka nam današnji znanstveni kolokvij bude poticaj da promislimo o svim događajima i ono što sam rekao prije desetak dana, riječi lete, a zapisano ostaje i zato se pridružujem željama Rektora da današnja izlaganja ukoričimo u jedan Zbornik koji će ostati trajno sjećanje, a vjerujem i pokazatelj promišljanja o problemima koji su nas mučilih 1971., koji nas muče danas, a možda pronađemo i kako da ih riješimo.  – rekao je dr. sc. Ravančić.

 

Znanstvenim kolokvijem „Pola stoljeća od Hrvatskog proljeća“ osvijetljeni su kulturni, vjerski, politički i gospodarski aspekti jedne od prijelomnih godina hrvatske povijesti, koja je obilježila drugu polovicu prošloga stoljeća.

Doc. dr. sc. Anto Mikić u svom je izlaganju problematizirao slom Hrvatskog proljeća i pojačanu represiju koja je uslijedila, a u bitnom je odredila Katoličku Crkvu u Hrvatskoj idućih nekoliko desetljeća.

Tomislav Žigmanov, prof. u izlaganju je stavio naglasak na odraz Hrvatskog proljeća s obzirom na Hrvate u Bačkoj. Posebice se pritom osvrnuvši na novi institucionalni okvir nakon osnivanja Subotičke biskupije 1968. godine.  Hrvatsko proljeće u  bačkoj nije imalo svoje političke ciljeve ono je bilo narodno kulturni, a manje demokratsko politički pokret.

Izv. prof. dr. sc. Ivica Šute u svom je izlaganju tematizirao ulogu Hrvatskog književnog lista koji je izlazio u Zagrebu od 1968. do 1969. godine. Mjesečnik je objavljivao priloge iz književnosti, povijesti, umjetnosti i kulture zalažući se za samobitnost i posebnost hrvatskog književnog jezika.

Dr. sc. Marko Zubak je u izlaganju stavio studentsku politizaciju tijekom Hrvatskog proljeća u nešto širi vremenski i geografski okvir no što je to uvriježeno usporedivši studentski pokret u SFRJ s pokretima u Zapadnoj Europi.

Doc. dr. sc. Martin Previšić naglasio je nacionalnu komponentu Hrvatskog proljeća, stavljajući u fokus odnos Saveza komunista Jugoslavije prema nacionalnom pitanju. Hrvatsko proljeće nije bilo važno samo za povijest Hrvatske i Jugoslavije nego i za povijest međunarodnog komunizma.

Krešimir Čokolić, prof. Hrvatsko proljeće došlo je kao refleksija puno ranijih zbivanja. Medijski prostor Hrvatske 1971. godine doživio je istu situaciju kao i 1945. Javni su djelatnici bili procesuirani ili proganjani, a razlika je bila samo u stupnju kazne koja im je dosuđena.

Dr. sc. Albert Bing je u predavanju stavio naglasak na potrebu povezivanja različitih perspektiva na gledanje Hrvatskog proljeća. Prije svega iz jednog dijela hrvatskog korpusa koji je pripadao hrvatskoj političkoj emigraciji. I s druge strane refleksije povijesnog kontinuiteta, pitanja preklapanja, prožimanja i interakcija različitih ideja, događaja i aktivne djelatnosti sudionika Hrvatskog proljeća 1971. i 1991. godine.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić u izlaganju se osvrnuo na gospodarski aspekt Hrvatskog proljeća, a naglasak je stavio na srž sukob unutar jugoslavenske federacije koji se manifestirao u krilatici Za čiste račune.