Okrugli stol je održan 12. studenog 2021. godine u sklopu 28. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa, a organizirala ga je i vodila izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš s Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Sudionici okruglog stola bili su: Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr i koordinatorica Dana medijske pismenosti, projekta Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, psihologinja Jadranka Oberman-Sebenji iz Osnovne škole Frana Krste Frankopana iz Osijeka, doc. dr. sc. Marina Kotrla Topić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, prof. dr. sc. Danijel Labaš s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, psihologinja Mia Roje Đapić i Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije i zamjenik ravnatelja Agencija za elektroničke medije.
Na okruglom stolu otvoreno je puno tema o kojima se razgovaralo iz različitih perspektiva i područja djelovanja. Sudionici su razmijenili iskustva i saznanja o temi te rezultate istraživanja o dječjem korištenju uređaja i medija. No, zaključno, postoje neke teme koje su nam svima zajedničke kad se govori i piše o dječjem korištenju tehnologije, odnosno digitalnih uređaja i medija. Na temelju razgovora došlo se do nekih konstatacija, pri čemu su neke od njih dobro poznate i sukladne svjetskim trendovima dječjeg korištenja uređaja i medija, dok su neke svojstvene samo hrvatskom društvu. Ovdje donosimo dio tih konstatacija.
Djeca danas: počinju koristiti uređaje i medije vrlo rano u životu; kako odrastaju, postaju sve samostalnija u korištenju uređaja te biranju i stvaranju medijskih sadržaja; više vremena od preporučenog provode koristeći uređaje i medije; nisu za to korištenje dovoljno pripremljena i vođena, posebice ako se uzme u obzir iznimno brzi razvoj i promjene tehnologije i medija; znaju koristiti uređaje, ali im tijekom školske dobi nedostaje kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja, odnosno nisu dovoljno obrazovana da razumiju kako funkcioniraju mediji i nemaju dovoljno razvijene vještine kritičkog razmišljanja i vrednovanja medija.
Djeci danas treba: obrazovanje o tome kako kritički prosuđivati medijske sadržaje; razvijati kritički pristup informacijama u digitalnom svijetu; podrška i vodstvo odraslih, posebice roditelja, odgojitelja i nastavnika; postaviti jasna pravila o korištenju uređaja, poput ograničenja vremena korištenja uređaja, ali i pravila o medijskom sadržaju kojeg slušaju i gledaju te stvaraju koristeći uređaje; omogućiti nagrade za poštivanje pravila, ali i uskraćivanje istih ako se pravila prekrše; prisutnost roditelja koji će zajedno s njima koristiti uređaje i u tom vremenu otvoreno razgovarati o korištenju i svim medijskim sadržajima kojima djeca pristupaju, koje gledaju i slušaju te koje stvaraju; i „vrijeme bez ekrana“, posebice u obitelji, a uređaji ne bi smjeli postati „tete čuvalice“ djece, i to posebno ne za djecu rane životne dobi.
Dio odgovornosti za to što djeca danas čine u digitalnom svijetu je na nama, odraslima. Na nama je da djeci omogućimo i osposobimo ih za život u digitalnom svijetu. Jer, zakonski su regulirani samo tradicionalni mediji, dok društvene mreže nisu regulirane. Stoga, medijsko obrazovanje djece treba biti zadaća i odgovornost i obitelji i odgojno-obrazovnih institucija i vladinih i nevladinih organizacija te društva u cjelini. Potrebna je suradnja i podrška među svima kako bi se djeci omogućilo ostvarenje njihovih prava u digitalnom okruženju.
Neke posljedice prekomjernog korištenja uređaja i izloženosti neprimjerenim medijskim sadržajima već su poznate, a kako bi se spriječile najbolje je raditi na prevenciji. Obrazovanje roditelja, odgojitelja i nastavnika o kritičkom vrednovanju medijskog sadržaja i posljedicama korištenja uređaja neizostavni je dio prevencije. Jer, djeca uče gledajući odrasle, roditelje, članove obitelji, odgojitelje, nastavnike. Kako odrasli koriste uređaje i medije, tako će koristiti i djeca. I odraslima, posebice roditeljima, odgojiteljima i nastavnicima potrebna je podrška i obrazovanje, a za to su odgovorni stručnjaci. Prevencija loših posljedica korištenja kroz sustavno, cjeloživotno medijsko obrazovanje jedna je od preporuka okruglog stola. Programi, usluge i aktivnosti prevencije i obrazovanja trebali bi biti temeljeni na dokazima te ih treba sustavno evaluirati kako bi se provjerila učinkovitost istih.
Kako je na okruglom stolu zaključno istaknuto „Od medija ne možemo pobjeći. Trebamo se potruditi da izvučemo najbolje od tih platformi. Trebamo tog prijatelja dobro upoznati, iskoristiti za sebe, a zaštititi djecu i mlade, svoje podatke, privatnost. Kompleksno je to područje. Ako želimo plivati, osuđeni smo na cjeloživotno učenje.“
Tekst pripremila: Marina Merkaš.
[Concluding remarks of the round table “Digital technology use among children in Croatia: challenges and opportunities”]
The round table was on November 12, 2021, as part of the 28th Annual Conference of Croatian Psychologists. It was organized and chaired by associate professor Marina Merkaš from the Department of Psychology of the Catholic University of Croatia. The participants of the round table were Ana Dokler, editor-in-chief of the medijskapismenost.hr portal and coordinator of the Media Literacy Days, projects of the Agency for Electronic Media and the UNICEF Office for Croatia, psychologist Jadranka Oberman-Šebenji from the Fran Krsto Frankopan Primary School in Osijek, assistant professor Marina Kotrla Topić from the Ivo Pilar Institute of Social Sciences, full professor Danijel Labaš from the Faculty of Croatian Studies at the University of Zagreb, psychologist Mia Roje Đapić and Robert Tomljenović, Vice-President of the Electronic Media Council and Vice-Director of the Agency for Electronic Media.
Many topics were discussed at the round table from different perspectives and areas of activity. Participants shared experiences and knowledge on the topic and on the results of research on children’s use of devices and media. However, there are some themes that we all have in common when talking and writing about children’s use of technology or digital devices and media. Based on the table discussion, certain conclusions were drawn which are well known and in line with global trends in children’s use of devices and media, but some are unique for Croatian society. Here are some of the conclusions.
Children today: start using devices and media very early in life; the older they get, the more independent they become in using devices and selecting and creating media content; spend more time than recommended using devices and media; are not adequately prepared and guided for this use, especially given the extremely rapid development and change of technology and media; know how to use devices, but lack critical evaluation of media content during school age; are not enough educated to understand how the media works and do not have sufficiently developed skills of critical thinking and media evaluation.
Children today need: education on how evaluate media content critically; develop a critical approach to information in the digital world; support and guidance of adults, parents, educators and teachers; clear rules on the use of devices, such as limiting the time of use of devices, but also rules on media content that they listen, watch, and create using the devices; rewards for following the rules, but also for withholding if they do not follow the rules; parents who will use the devices together with them and in that time of presence openly discuss the use, and all media content that children access, watch and listen, and create; and “screenless time”, especially in the family, and devices should not become “nannies” for children, especially not for those at an early life age.
Part of the responsibility for what children do today in the digital world is on us, adults. It is up to us to enable and facilitate children to live in the digital world. After all, only traditional media is regulated by law, while social media is not. Therefore, children’s media education should be the task and responsibility of families, educational institutions and governmental and non-governmental organizations, and society in general. Cooperation and support from all are needed so that children can exercise their rights in the digital environment.
Some of the consequences of excessive device use and exposure to inappropriate media content are already known. To prevent these consequences, it is best to focus on, and invest in prevention. An indispensable part of prevention is educating parents about the critical evaluation of media content and the consequences of device use. After all, children learn by watching adults, parents, family members, educators, and teachers. Just as adults use devices and media, so do children. Adults, especially parents, educators, and teachers, also need support and education, and experts are responsible for that. One of the round table recommendations is to prevent the negative consequences of use through systematic, lifelong media education. Prevention and education programs, services, and activities should be evidence-based and systematically evaluated to prove their effectiveness.
As it was pointed out at the table “We cannot escape the media. We must do our best to make the most out of those platforms. We need to get to know this friend well, make it work for us, and protect children and young people, our data, and privacy. It is a complex area. If we want to swim, we are doomed on lifelong learning.”
Text prepared by: Marina Merkaš.
