Cilj skupa je progovoriti o važnosti kritičkog čitanja, ali i pridonijeti promociji čitanja te odgovoriti na brojna pitanja povezana s navikama i kulturom čitanja.
U četvrtak 11. studenoga 2021. svečano je otvoren jednodnevni online Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup “Čitatelj i čitanje u digitalno doba”. Skup se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Fotografije: Bernarda Anja Buden
Na otvorenju, koje se moglo pratiti putem Youtube kanala Sveučilišta, sve je prisutne pozdravio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić. Istaknuo je da je cilj skupa na jednom mjestu okupiti znanstvenike i praktičare iz različitih dijelova svijeta kako bi se razgovaralo o problemu čitanja. Govoreći o važnosti čitanja rektor Tanjić je istaknuo da ono otvara vrata vječnosti, čini nas čovjekom te da je iznimno ponosan jer se Sveučilište na ovakav način pridružilo obilježavanju „Godine čitanja“.
U ime pokrovitelja skupa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obratio se i akademik Davor Miličić, potpredsjednik HAZU-a. Naglasio je da je važno čitanju posvetiti dodatnu pozornost jer je ono bitno za komunikaciju, izobrazbu i bolje razumijevanje svijeta. Akademik Miličić je istaknuo i da se nalazimo u digitalnom dobu koje često pruža nekvalitetne informacije i čitatelja odmiče od čitanja s razumijevanjem te je čitanje u pravom smislu riječi ugroženo.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać istaknula je kako sam naslov skupa u središte stavlja čitatelja, njegovu osobnost i problem, a tek onda čitanje kao manifest ljudskoga duha. Kazala je i da je skup bitan za sve programe jer je sama tehnika čitanja i način kako ga djeca svladavaju problem i za psiholingvistiku i za neurolingvistiku. Naglasila je da je jedan od problema čitanja razumiju li ljudi uopće ono što su pročitali i da treba otkriti što stvara otpor u čitanju. „Novo digitalno doba neće maknuti knjigu, jer je čitanje sfera koja nas duhovno, emocionalno i jezično obogaćuje“, zaključila je Brezak Stamać.
U ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek sudionicima skupa obratio se državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak. Podsjetio je na aktivnosti koje je ministarstvo posljednjih godina činilo kako bi se popularizirao čitanje te najavio nastavak ulaganja u projekte koji osnažuju čitanje. Državni tajnik je ukazao na problem suvremenog čovjeka koji u središte stavlja brzinu i količinu kao i da nikada nije bilo lakše napraviti knjigu kojih je mnoštvo, ali i da ljudi nikada manje nisu čitali.
Pročelnik Odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Jerko Valković istaknuo je kako je skup posvećen upravo onoj aktivnosti kojoj smo u životu posvetili sate i koja je dio našega identiteta. Naglasio je i da je čitanje dio naše zapadno-europske kulture i povijesti, ali i da su čitanje i knjige dio mnogih religija. Zahvalivši se pokrovitelju i svim sudionicima simpozija, Valković je kazao da ga posebno raduje interdisciplinarni značaj skupa jer “čitanje otvara vrata i omogućava upoznavanje kultura, razvoj mišljenja i svjetonazora te nudi susret s drugima, ali prije svega i susret sa samim sobom”.
Nakon otvorenja, uslijedila su plenarna izlaganja. Skup, koji okuplja 130 izlagača, stručnjaka iz različitih područja iz Hrvatske i inozemstva te gotovo 1000 slušatelja, ima za cilj progovoriti o važnosti kritičkog čitanja, ali i pridonijeti promociji čitanja te odgovoriti na brojna pitanja povezana s navikama i kulturom čitanja.
Otvaranje međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa “Čitatelj i čitanje u digitalno doba” moderirala je doc. dr. sc. Marijana Togonal s Odjela za komunikologiju HKS-a, predsjednica Programskog odbora skupa.
Na Međunarodnom interdisciplinarnom znanstvenom skupu Čitatelj i čitanje u digitalno doba prva dva plenarna izlaganja održali su redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u RijeciKarol Visinko i redoviti profesor Andrzej S. Wodka s Papinskoga lateranskog sveučilišta u Rimu.
Prof. dr. sc. Visinko u izlaganju o primjeni strategija čitanja u poučavanju i učenju hrvatskoga jezika i književnosti prikazala je istraživanje koje je provela u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. U užem fokusu istraživanja izdvojeni su studenti završnih godina kroatistike koji će biti budući učitelji i nastavnici i samim tim kompleksnije proučavaju primjenu strategija u čitanju. Visinko je istaknula kako je potrebno poraditi na samostalnosti u čitanju i izboru jer mnogi studenti ne mogu učiti, a da ne čitaju naglas.
Tome uz bok navodi i dobar suodnos između slobodnog izbora i onoga zadanoga okvira nužan je postupak u razvijanju čitatelja. Rezultati istraživanja upućuju na to da studenti redovno koriste strategije čitanja koje su usvajali uz svoje profesore, a one druge zanemare. To je pokazatelj važnosti intenziviranja vježbi koje će učenike i studente potaknuti na osviještenu primjenu različitih strategija čitanja, poručila je Visinko.
O Bibliji kao izvoru nadahnuća i korisnom štivu govorio je prof. dr. sc. Wodka u izlaganju Bibilija i rituali čitanja. Zašto čitati ono što je već pročitano? Naveo je da Biblija nadilazi puku ljudsku povijesnu komunikaciju i prikazuje kako Pripovjedač aktivno boravi u tekstu. A njezina je funkcija uvesti čitatelja dublje u čitanje Božje „osobnosti“, aktivan život u susretu s Bogom, te u jedinstven odnos s Bogom.
Upravo unutrašnja snaga Biblije, navodi Wodka, ima motivacijsku moć i privlačnost u njenom repetitivnom čitanju. A zašto se Biblija nastavlja čitati i slušati javno jedan od mogućih odgovora je da Biblija uvijek govori o ljudskom životu, koji uz nove izazove i promjene, nudi niz odgovora na temeljna pitanja ljudske egzistencije u svakom povijesnom razdoblju.
„Vjerujemo da iskustva iz života mogu komunicirati s nama… Ne možemo samo jednom udahnuti zrak kako bi živjeli, tako ni knjigu ne možemo pročitati samo jednom kako bi ju u potpunosti razumjeli“, dodao je prof. dr. sc. Wodka.
Uslijedila su prva izlaganja prijavljenih znanstvenika podijeljena u šest modula. Govorilo se o Motivaciji za čitanje književnosti u doma digitalnih medija, Utjecaju čitalačkih navika na poznavanje vlastite osobnosti, zatim Čitanje u svrhu kritičkog razmišljanja, Poticanje čitalačkih navika korištenjem digitalnih medija u nastavi i raznim drugim pogledima na čitalačko iskustvo i navike.
U drugom dijelu plenarna izlaganja održale su prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Renee Hobbs sa Sveučilišta Rhode Island (Harrington School of Communication and Media).
Prof. dr. sc. Peti-Stantić održala je izlaganje „Snaga koncentričnih krugova čitateljske sposobnosti: dubinsko čitanje popularnoznanstvenih tekstova” u kojemu je istsaknula važnost čitanja popularnoznanstvenih tekstova za razvoj općega intelektualnog vokabulara, apstraktnoga mišljenja i sposobnosti dubinskoga čitanja kod mladih u tijeku njihova osnovnoškolskoga i srednjoškolskog obrazovanja. Budući da ljudski mozak od trinaeste do devetnaeste godine života postaje sposoban razumjeti apstraktne koncepte, teorije i odnose te usvojiti intelektualni vokabular upravo bi u tom razdoblju mladi trebali početi s čitanjem popularnoznanstvenih tekstova. Peti-Stantić istaknula je široku dostupnost takvih tekstova koje bi trebalo predstaviti učiteljima zajedno s različitim metodama analize teksta te ih potaknuti na njihovo uključivanje u nastavni plan i rad s mladima.
Izlaganje „Primjena aktivnosti medijske pismenosti u razumijevanju čitanja“ održala je prof. dr. sc. Hobbs, naglašavajući važnost medijske pismenosti kao pokretača aktivnosti koje osnažuju i pojedinca i društvo, ali i zaštitnika od dezinformacija i propagande koje razaraju društvene strukture. Kako bi se njegovali kognitivno aktivni procesi i poticao razvoj sposobnosti razumijevanja, važno je da i nastavnici u osnovnim školama i roditelji posvećuju vrijeme i pozornost zajedničkom čitanju priča, prepričavanju knjiga, kratkih filmova i igara čime se jačaju djetetove sposobnosti. Sve češće nastavnici koriste audiovizualne sadržaje popularne kulture i različite oblike internetskih sadržaja kako bi mladi naučili prepoznati mnogostruke kontekste pismenosti kojima su svakodnevno okruženi. Kako ističe Hobbs, učenici uz suradnju s nastavnicima na temelju vlastitoga iskustva, mašte, društvene interakcije i osjećaja trebaju učiti o medijskoj pismenosti i važnosti kulture čitanja koje se značajno razlikuje od dominantnih kulturnih konvencija – materijalizma i konzumerizma.
Nakon plenarnih izlaganja u šest modula o čitanju i etičkom djelovanju, razvoju čitalačke kulture, kritičkom čitanju jezika medija, krizi kanona, dijalektalnoj književnosti, odnosu novih medija i umjetne inteligencije.
Fotografije: Bernarda Anja Buden
