U petak, 16. travnja 2021. Metod Šuligoj obranio je doktorski rad pod nazivom „Damnatio Memoriae: lstrian Memories in Dark Tourism Context“ (Damnatio memoriae: istarska sjećanja u kontekstu mračnog turizma) i time stekao akademski naziv doktora znanosti, znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje sociologija, znanstvena grana posebne sociologije. Mentor na doktorskom radu bio je prof. dr. sc. Gordan Črpić, a komentorica izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac.
Ovime je Metod Šuligoj postao prvi doktor znanosti Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izvode se na osnovi Dopusnica izdanih od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske dva poslijediplomska sveučilišna studija: poslijediplomski sveučilišni studiji Povijest i poslijediplomski sveučilišni studiji Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu. Trenutno na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Povijest studira 34 studenta, a na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu 56 studenata.
U doktorskom radu Metod Šuligoj iznosi istraživački interes: povijesnu pozadinu (od Velikog rata, razdoblja fašizma, II svjetskog rata, Domovinskog rata do danas); prostorni kontekst (istarski poluotok s naglaskom na hrvatskom prostoru); teoriju mračnog turizma i studije pamćenja, s naglaskom na terminu damnatio memoriae kao krovnom terminu koji implicira preklapanje humanističkih i društvenih znanosti i relevantan je za istraživanje memorijskih praksi i mračnog turizma kao društvenog fenomena. U doktorskom radu Šuligoj proučava ulogu medija u društvenoj konstrukciji stvarnosti, oblikovanje kolektivnog istarskog pamćenja i mogućnosti za razvoj koncepta i praksi mračnog turizma. U radu je iznijet konceptualni okvir studija pamćenja i mračnog turizma u odnosu na činjenice 20. stoljeća u Istri i javne memorijalne prakse. Autor smješta disertaciju u širi okvir historijske sociologije, te donosi strukturu disertacije koju sažima u tri ključna dijela: 1. teorijski okvir i sinteza koji počivaju na dostupnim istraživanjima i prikazuju istraženost teme; 2. pregled moderne istarske povijesti, traumatičnoga 20. stoljeća, memorijalnih praksi i turističkog razvoja i 3. kvalitativna i kvantitativna analiza javnih memorijalnih praksi i mračnog turizma.
U kvantitativnom dijelu istraživanja provedena je kvantitativna analizu sadržaja triju vodećih regionalnih novina: „Glas Istre“ na hrvatskom, „Primorske novice“ na slovenskom i „La voce del popolo“ na talijanskom jeziku. U navedenim novinama analizirani su članci za razdoblje od 1. veljače 2016. godine do 30. studenog 2018. godine, iz mrežnih verzija novina. S obzirom na kvantitativnu analizu, autor je na temelju vodećih regionalnih novina koje predstavljaju tri nacionalne skupine nastojao istražiti: koju vrstu pamćenja (mračnih događaja) najviše ističu istarski regionalni mediji, koliko skupina pamćenja se može stvoriti na temelju mračnih događaja u Istri, kako su i gdje raspršena mjesta pamćenja u Istri. Takvim pristupom autor je pokazao da je istarsko kolektivno pamćenje uglavnom obilježeno događajima iz Drugog svjetskog rata, ali i sjećanjima iz razdoblja fašističkog terora. Što se tiče broja i karakteristika skupina pamćenja, autor je izdvojio četiri skupine pamćenja: 1. tzv. jednostavni mračni događaji u kojima dominira Drugi svjetski rat; 2. mračni memorijalni događaji ruralnih područja također vezani uz Drugi svjetski rat; 3. mješoviti memorijalni događaji koji se tiču razdoblja fašizma i neovisnosti i drugih sukoba u 20. stoljeću; 4. mračni memorijalni događaji povezani s Domovinskim ratom. I na koncu, s obzirom na rasprostranjenost mjesta sjećanja, autor je utvrdio da su lokacije mračnih događaja i sjećanja raspršene po čitavom poluotoku, uglavnom u naseljenim, urbanim područjima, osim za događaje povezane s Drugim svjetskim ratom koji su se događali i u ruralnim mjestima.
Dodatna vrijednost disertacije je u doprinosu spoznajama o medijskom utjecaju u konstruiranju kolektivnih pamćenja u odnosu na mjesta stradanja i tragedije u Istri. Autor je pokazao da traumatično 20. stoljeće nudi više mogućnosti za razvoj mračnog turizma u Istri, ali da taj potencijal nije iskorišten u značajnijim razmjerima, osim djelomično na lokalnoj razini. Pri tome upozorava i na opasnosti da proces ode u smjeru „turistifikacije sjećanja“ čime bi se reducirala njegova multidimenzionalnost. Doprinos disertacije je uspostavljanje tipologije memorijalnih događaja (prije svega ratnih događaja) u lokalnom kontekstu, na temelju njihovih specifičnih obilježja, slabosti i sličnosti. Premda se pokazalo da fenomen mračnog turizma nije u fokusu velikog medijskog interesa, kao i da nije u značajnoj mjeri turistički eksploatiran, pa time ostaje po strani dominantnog javnog diskursa, autor pokazuje da upravo neiskorištene mogućnosti saveza s medijima i turističkom djelatnosti, ostavljaju prostor za obazrivu (re)konceptualizaciju ovog fenomena, na temelju socijalno održivih vrijednosti mira, suradnje i dijaloga kao okvira za međugeneracijski transfer sjećanja, odnos prema vlastitom povijesnom identitetu i odnos prema Drugome.
Metod Šuligoj živi u Novoj Gorici u Sloveniji. 2009. uspješno je obranio doktorski rad pod nazivom: „Utjecaj standarda na kvalitetu i uspješnost u hotelijerstvu“ te time stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti (menadžmenta) na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Bavi se istraživanjima menadžmenta u turizmu i posebnim oblicima turizma. Njegov istraživački i pedagoški rad temelji se na više od deset godina iskustva u radu hotelske industrije (hotelijerstvu). Bavi se i ocjenjivanjem smještajnih objekata te je sudsko-medicinski stručnjak za ugostiteljstvo i kvalitetu sukladno EFQM (neprofitnoj fondaciji za članstvo, osnovanoj 1989. radi povećanja konkurentnosti europskog gospodarstva).
