Kako su se razvijali židovsko-kršćanski odnosi kroz povijest te kakvi su odnosi u 21. stoljeću bilo je pitanje u Argumentima Hrvatskog katoličkog radija 11. ožujka. O tome su progovorili predstojnica Katedre za judaistiku FFZG-a dr. Naida-Mihal Brandli, rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i bivši ministar vanjskih poslova, saborski zastupnik Davor Ivo Stier.
Dr. Željko Tanjić
Ključan događaj u unapređenju odnosa, smatra rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, bilo je potpisivanje sporazuma između Države Izrael i Svete Stolice.
„To je jedan sporazum koji se smatra jednim od najvažnijih bilateralnih sporazuma na razini međunarodne diplomacije u 20. stoljeću. On u sebi na neki način sabire i izriče sve ono što se događalo, ne samo između političkih tijela, nego i između židova i kršćana, posebno katolika, kroz povijest”.
Tome je prethodilo niz događaja koji i danas potiču suradnju između židova i kršćana – iskustvo holokausta, razvoj biblijskih znanosti te stvaranje Države Izrael. A o suradnji Republike Hrvatske s Izraelom govorio je bivši ministar vanjskih poslova, saborski zastupnik Davor Ivo Stier. Ocijenio je odnose kao razvijene, te da se s Izraelom može na međunarodnim forumima surađivati.
Davor Ivo Stier
„Mi djelujemo i u okrilju Europske unije, Europske vanjske sigurnosne politike, ali sasvim sigurno i u tom kontekstu Republika Hrvatska ima puno razumijevanja i potporu Izraelu kao državi da ima pravo na postojanje”, poručio je Stier.
A predstojnica Katedre za judaistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr. Naida-Mihal Brandli, poručila je kako je židovska zajednica u Hrvatskoj gotovo asimilirana u društvo. Zajednica je doista raznolika, postoji niz struja, stoga dinamika uvjetuje i odnose i percepcije kršćana. No, u posljednjim godinama postoji vidno poboljšanje odnosa, kaže dr. Brandli.
„Poanta je okretanje onome što je zajedničko, ne u teološke diskusije, već u okretanje prema onom što kršćani i židovi dijele”, rekla je.
Dr. Naida-Mihal Brandli
S obzirom da ne postoji centralni autoritet, teško je dati definitivan odgovor o stavu prema dijalogu primjerice ortodoksnih židova, no, ističe Brandli, u modernom ortodoksnom svijetu postoji otvorenost dijalogu koji počiva na centralnim vrijednostima poput zaštite života.
Bez obzira na svu kompleksnost odnosa, kršćanstvo mora razumjeti „korijen iz kojeg izniče“, poručio je dr. Tanjić. „Važno je i u katehezi, teologiji, duhovnosti, imati tu svijesti i pokazati tu povezanost židovstva i kršćanstva“.
Hrvatsko katoličko sveučilište nedavno je predstavilo monografiju s Konferencije „25. godina uspostave diplomatskih odnosa između Vatikana i Države Izrael“, na kojem je među ostalom i apostolski nuncij u Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua poručio kako je bl. Alojzije Stepinac bio svojevrsni preteča „Nostra aetate“ – dokumenta o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama. „On je snažno, sljedeći nauk Crkve, isticao neke temeljne principe“, rekao je Tanjić o Stepincu.
Dr. Brandli opisala je i život kršćana u Izraelu – „kršćana u Izraelu ima oko dva posto, oko 166 tisuća. To jedina država na Bliskom istoku gdje zajednica kršćana raste. Naravno, vrlo je kompleksan položaj tih kršćana jer su oni uglavnom Arapi, pa onda je tu pitanje odnosa Izraela prema Palestincima, izraelskim Arapima i tu je kršćanima kao jednoj manjini koja uglavnom živi u mješovitim naseljima situacija vrlo kompleksna“.
