Festival socijalnoga nauka Crkve inicijativa je talijanske zaklade Segni Nuovi koju je utemeljio don Adriano Vincenzi (1952. – 2020. ) u Veroni (Italija) i koja posljednjih 10 godina organizira višednevni Festival koji godišnje okuplja tisuće sudionika. Prošle godine Festival se iz Verone proširio na 28 drugih talijanskih gradova. U inozemstvu se Festival također održava u Poljskoj i na Filipinima. Na temelju socijalnoga nauka Crkve, Festival okuplja članove crkvene, akademske te znanstvene zajednice i prakse s ciljem zajedničkog dijaloga o aktualnim temama na temelju spoznaja iz teorije i primjera dobrih praksi, umrežavanja te iniciranja projekata za opće dobro. Veliki naglasak stavlja se na ekonomiju, treći sektor ali i na druga društvena područja sve do kulture i umjetnosti kao i na rad s mladima. Na početku svakog Festivala u studenom u Veroni od 2014. godine, Papa Franjo obraća se sudionicima videoporukom. Poruke pape Franje 2020. godine objavljene su u zasebnoj publikaciji pod naslovom „Biti kvasac društva“ u talijanskoj ambasadi pri Svetoj Stolici. Predgovor je napisao kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice. „Biti kvasac društva“ vizija je na temelju koje Festival djeluje i koju Festival promiče. Na svim razinama Festival promiče interdisciplinarnost, zajedništvo, uzajamnost i, u duhu najnovije socijalne enciklike pape Franje, bratstvo u svijetu koji unatoč hiperpovezanosti, trpi od fragmentacije koja otežava rješavanje problema koji svakog pogađaju (Fratelli tutti, br. 7).
Prvi Festival socijalnoga nauka Crkve u Hrvatskoj
Program i sudionici
U godini 130. obljetnice izdavanja prve enciklike socijalnoga nauka Crkve Rerum novarum (1891.), Katedra za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u suradnji s profesorima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku te Centrom za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije kao suorganizatorom, organizira Festival socijalnoga nauka Crkve na temu „Memorija budućnosti. Ekonomija — inovacije — ekologija“.
Program Festivala obuhvaća socijalne forume, okrugle stolove, panele koji povezuju teoriju i praksu te hrvatske i inozemne znanstvenike i stručnjake. Prijepodnevni dio programa, između ostalog, donosi videoporuku pape Franje povodom otvaranja Festivala u Veroni u studenom 2020. godine, na temu „Memorija budućnosti“ te uvodni forum na temu: „Socijalni nauk Crkve i ekonomija – povodom 130. godišnjice socijalne enciklike Rerum novarum“. Poslijepodnevni dio programa u teorijsko-praktičnom obliku obrađuje teme solidarnosti u ekonomiji te što možemo naučiti na primjeru potresa u Zagrebu i Petrinji kao i, u sklopu okruglog stola, temu „Inovacije i digitalno gospodarstvo: doprinos ekonomskoj i ekološkoj održivosti – iskustvo COVID-19 krize“. Posljednji panel donosi temu „Pravedne i zelene financije – uzajamnost i solidarnost u financijama te kako financije utječu na okoliš“ te, uz domaće stručnjake i primjere iz prakse, donosi i primjer dobre prakse iz Italije.
Na završetku Festivala slijedi program za mlade unutar kojeg će, uz iskustva projekata i aktivnosti mladih u sklopu Festivala u Italiji, kratko biti predstavljena „Franjina ekonomija“ te će interdisciplinarni tim mladih na HKS-u moderirati dijaloški forum na temu „Po čemu želimo da nas budućnost pamti?“, uz uključenja primjera iz prakse i publike.
Festival završava kratkom kulturno-umjetničkom točkom i završnim preporukama.
Otvoren Festival socijalnog nauka Crkve
U organizaciji Katedre za teologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, profesora Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku te suorganizatora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK u petak 12. ožujka održava se po prvi put u Hrvatskoj Festival socijalnog nauka Crkve pod naslovom „Memorija budućnosti. Ekonomija – inovacije – ekologija“.
U godini 130. obljetnice prve socijalne enciklike Rerum novarum (1891.), Festival socijalnog nauka Crkve okuplja predavače, predstavnike iz prakse i mlade, kako iz Hrvatske tako i iz Italije, Austrije i Engleske. Kao inicijativa fondacije „Segni Nuovi“ iz Italije, već deset godina okuplja tisuće katolika koji djeluju u različitim sferama društva te ima za cilj, na temelju socijalnoga nauka Crkve, povezati znanstvenu teoriju i najnovije spoznaje s konkretnom, življenom praksom u društvu te pridonijeti jedinstvu vjerovanja i djelovanja. Interdisciplinarnost, zajedništvo, umrežavanje, razvijanje zajedničkih projekata za opće dobro, „biti kvasac u društvu“ neka su od načela Festivala.
Molitvom u Festival uveo je kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta vlč. Odilon Singbo. „Ljubav Božja nas je okupila i potiče nas da živimo u duhu koplementarnosti i međusobnog obogaćivanja”, poručio je.
Pozdravnu riječ sudionicima je najprije uputio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić. „Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas na otvorenju Festivala socijalnog nauka Crkve, koji se prvi put održava u Hrvatskoj. Nažalost, zbog epidemioloških mjera, samo u virtualnom okruženju (..) Organizacijom ovog festivala Hrvatsko katoličko sveučilište ostvaruje poslanje koje oblikovana apostolsko i konstituciju katoličkim sveučilišta imenom ‘Ex Corde Ecclesiae’, koje ističe da svako katoličko sveučilište osjeća odgovornost za konkretno pri donošenje napretku društvo unutar kojega djeluje, hoće na primjer moći potražiti način na koji bi sveučilišni odgoj učinilo pristupačnim svima onima koji od toga mogu imati koristi”.
Rektor se prisjetio i osobnih susreta sa začetnikom Festivala socijalnog nauka, don Adrianom Vincenzijem, koji je preminuo prošle veljače. Ovaj Festival socijalnog nauka u Hrvatskoj prvo je zrno koje je posijano i vjerujem da će duboko rasti, a siguran sam da don Adriano danas s radošću gleda s nebeskih visina, rekao je dr. Tanjić.
Uime Jelene Pavičić Vukičević, obnašateljice dužnosti gradonačelnika Zagreba, obratio se izaslanik Jurica Gregurić. „Ponosni smo da se prvi Festival socijalnog nauka Crkve održava baš u Zagrebu, za kojeg mi vjerujemo da je jedan od, ako ne i najsocijalniji grad u Republici Hrvatskoj, a posebno smo ponosni što pokušavamo u svakodnevnom radu djelovati upravo po načelima solidarnosti, supsidijarnosti, brige o svakom čovjeku, pogotovo onom najmanjem”.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepan Baloban istaknuo je da je tema Festivala „Memorija budućnosti: ekonomija – inovacije – ekologija“ vrlo aktualna za vrijeme u kojem živimo. „Drago mi je da se o toj tematici želi razmišljati i pod vidom socijalnog nauka Crkve jer u suvremenom razvoju socijalnog učenja Katoličke Crkve pronalazimo brojne poticaje i smjernice koje pod interdisciplinarnim vidom mogu biti od velike koristi kako za život kršćana i svih ljudi dobre volje u svijetu tako i kršćana kao vjernika, članova Crkve u odnosu na njihovu vjeru, a posebno prakticiranje vjere u javnom životu“, rekao je dr. Baloban.
Istaknuo je da upravo takvi poticaji dolaze od posljednja tri rimska biskupa. Papa Ivan Pavao II., u socijalnoj enciklici „Centesimus annus. Stota godina“, a u „godini socijalnog nauka Crkve“ 1991. godine, ukazuje na ulogu socijalnog učenja u evangelizatorskom poslanju Crkve. Prema svetom Ivanu Pavlu II. „socijalni nauk Crkve sam po sebi posjeduje vrijednost instrumenta evangelizacije“ (Centesimus annus, br. 54), a nova evangelizacija „mora ubrojiti u svoje bitne komponente naviještanje socijalnog nauka Crkve“ (Isto, br. 5). Ovaj veliki „socijalni papa“, poput Lava XIII. naglašava „da nema pravog rješenja socijalnog pitanja izvan evanđelja i da, s druge strane, nove stvari mogu u njemu naći svoj prostor istine i dužnu moralnu impostaciju“ (Isto). Papa Benedikt XVI., u socijalnoj enciklici „Caritas in veritate. Ljubav u istini“ (2009.), nastavljajući na učenje Ivana Pavla II., socijalni nauk Crkve definira kao „. ljubav u istini u društvenim pitanjima (caritas in veritate in re sociali)“ (br. 5). Papa Franjo ima, zapravo, zanimljiv pristup socijalnom nauku Crkve. Samo ime socijalni nauk Crkve spominje jako malo, a do sada je objavio dvije socijalne enciklike: „Laudato si“ (2015.) i „Fratelli tutti“ (2020.), koje svojim sadržajem na osobit način obilježavaju njegov pontifikat, pojasnio je dr. Baloban.
Predstavnik Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto istaknuo je ulogu ekonomije u socijalnom nauku Crkve. „Zaista mi zadovoljstvo i zahvalan sam što sam ovdje danas s vama i što imam priliku sudjelovati kako u organizaciji tako i u provedbi prvog Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj, koji donosi jednu zanimljivu temu, jednu zanimljivu perspektivu i vrlo aktualnu perspektivu u ovim današnjim vremenima – kako covid krize, kako krize uzrokovane potresom, kao i nekih društvenih pitanja i društvenih odgovora”.
„Multidisciplinarnost i interdisciplinarnost zaista su jedan duh festivala koji njeguje vrijednost i u ovom dijelu zajedno možemo poslušati neke od tema i neke od rasprava koji mogu mogu ponuditi različite dimenzije solidarnosti, od same etičke do same ekonomske perspektive, kao i različita iskustva iz prakse od strane Caritasa, od strane ekonomije zajedništva i različitih različitih drugih”, rekao je dr. Krišto.
Prije početka predavanja prikazana je i video-poruka koju je uputio papa Franjo na Festivalu održanom 2020. u Italiji s temom „Memorija budućnosti”. Istaknuo je da za nas kršćane budućnost ima ime, a to je ‘nada’. Nada je krepost srca koje se ne zatvara u mraku, ne zaustavlja se na prošlosti, ne životari u sadašnjosti, nego zna vidjeti budućnost. Što za nas kršćane znači budućnost, upitao je Papa te nastavio: Ona je otkupljeni život, radost dara susreta s trojstvenom ljubavi. U tom smislu biti Crkva znači imati kreativni, eshatološki usmjereni pogled i srce, ne padajući u napast nostalgije koja je prava duhovna bolest.
Papa je stoga potaknuo na istinsku kršćansku dinamiku koja ne znači, kako je istaknuo u poruci, nostalgično zadržavanje prošlosti, nego znači da trebamo pristupiti vječnom Očevu sjećanju, a to je moguće živeći život ljubavi. Nije, dakle, dopuštena nostalgija koja blokira kreativnost i čini nas krutim i ideološkim osobama na društvenom, političkom i crkvenom području, nego sjećanje duboko povezano s ljubavlju i iskustvom, koje postaje jedna od najdubljih dimenzija ljudske osobe, istaknuo je Papa te se osvrnuo na smisao ovogodišnjega Festivala socijalnoga nauka.
S obzirom da je Festival socijalnog nauka Crkve započeo u Italiji, o plodovima te poticajima za Hrvatsku govorio je prof. dr. sc. Rocca Pezzimenti iz rimskog sveučilišta LUMSA, s Odjela za pravo, ekonomiju, politiku i moderne jezike, a obratio se i Alberto Stizzole, predsjednik zaklade „Segni nuovi” iz Verone.
Festivalu se može pristupiti na ZOOM platformi s lozinkom 385237.
Program se može pratiti na YouTube kanalu HKS-a.
Govor rektora Tanjića na otvaranju Festivala socijalnog nauka Crkve
Poštovani,
Iznimna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime Velikog kancelara Hrvatskog katoličkog sveučilišta, uzoritog gospodina kardinala Josipa Bozanića, u ime cijele akademske zajednice i svoje osobno na otvorenju Festivala socijalnog nauka Crkve koji se prvi put održava u Hrvatskoj, iako u virtualnom okruženju.
Moj prvi susret s Festivalom dogodio se prije nekoliko godina kada sam upoznao don Adriana, koji je dolazio i u Zagreb, a 2017. godine sam na Festivalu održao predavanje na temu „Fedeltà e cambiamento“.
Nakon toga su se uključili i ostali kolege s Katedre za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, doc. dr. sc. Zoran Turza te doc. dr. sc. Marijana Kompes, te se razvija ideja i priprema uvjeta za organiziranje prvog Festivala u Hrvatskoj. Uspostavljena je suradnja s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, osobito s izv. prof. dr. sc. Jakšom Krištom, koji se aktivno angažirao u pripremi Festivala.
Raduje me suradnja s Centrom za promicanje socijalnoga nauka Crkve HBK koji je ove godine prisutan kao suorganizator te se nadamo da ćemo nastaviti suradnju i idućih godina raditi na jačanju i širenju Festivala. Posebno pozdravljam pročelnika Centra prof. dr. sc. Stjepana Balobana koji je neumorni promicatelj socijalnog nauka Crkve.
Prije gotovo mjesec dana, 13. veljače, obilježili smo prvu godišnjicu preminuća utemeljitelja Festivala socijalnoga nauka Crkve u Veroni, don Adriana Vincenzija. Nikada neću zaboraviti njegovu predanost, dobrotu, svećeničku jednostavnost i prije svega osmijeh pun topline i smirenosti.
Nakon nepunih godinu dana, Festival se proširio iz Verone na 28 drugih gradova, a sada na Zagreb. Zato nam je drago da je s nama i predstavnik grada Zagreba u nadi da ćemo se iduće godine okupiti u većem broju u našem glavnom gradu.
Festival socijalnoga nauka Crkve, kao inicijativa Zaklade „Segni Nuovi“ iz Italije, čije predstavnike na čelu s predsjednikom Zaklade g. Stizzolijem od srca pozdravljam, već deset godina okuplja tisuće katolika koji djeluju u različitim sferama društva te ima za cilj, na temelju socijalnoga nauka Crkve, povezati znanstvenu teoriju i najnovije spoznaje s konkretnom, življenom praksom u društvu te doprinijeti jedinstvu vjerovanja i djelovanja. Interdisciplinarnost, zajedništvo, umrežavanje, „biti kvasac u društvu“ neka su od načela Festivala.
Organizacijom Festivala Hrvatsko katoličko sveučilište ostvaruje poslanje oblikovano u Apostolskoj konstituciji o katoličkim sveučilištima „Ex corde Ecclesiae“ koja ističe da „svako katoličko sveučilište osjeća odgovornost za konkretno pridonošenje napretku društva unutar kojega djeluje. Ono će, na primjer, moći potražiti načine na koje bi sveučilišni odgoj učinilo pristupačnim svima onima koji od toga mogu imati koristi“ (Ex corde Ecclesiae, br. 34). Također, kao što ista apostolska konstitucija govori, katolička sveučilišta su u svom služenju društvu pozvana na dijalog i suradnju s akademskim, kulturalnim i znanstvenim svijetom te „promicanju smisla solidarnosti u društvu i svijetu“ (Ex corde Ecclesiae, br. 37). Cilj je također razviti suradnju s drugim crkvenim i svjetovnim udrugama, organizacijama i institucijama koje doprinose da Festival dođe do ljudi i organizacija u njihovom stvarnom okruženju i na taj način doprinosi jedinstvu misli, riječi i djela.
Osim toga, papa Franjo ističe da vrijeme u kojem se nalazimo nije epoha promjena, nego promjena epohe. Premda se čini da je razlika samo u poretku riječi, ona je puno više od toga, bitnija i dalekosežnija. Ovako papa obrazlože tu razliku: „Nalazimo se, dakle, u jednom od onih trenutaka u kojem promjene nisu više linearne, nego epohalne; tvore izbore koji brzo mijenjaju način života, odnosa, komunikacije i oblikovanja misli, odnose između ljudskih generacija te shvaćanje i življenje vjere i znanosti. Često se događa da se živjeti promjene ograničava na oblačenje novog ruha, a zatim se ostaje u stvarnosti kao prije.“[1]
U Apostolskoj konstituciji Veritatis gaudium, papa uz promjenu epohe veže i pojmove „antropološka“ i „socio-okolišna“ kriza koje svjedoče o društvenom lomu koji nas gotovo prisiljava da tražimo promjenu u razumijevanju globalnog razvoja kao i u drugačijem definiranju napretka.[2]
Ono što papa ističe jest činjenica da još uvijek ne postoji nužna kultura koja bi nam pomogla suočiti se s ovom krizom niti vodstvo koje bi nam pokazalo putove kojim treba ići u ovoj promjeni epohe.[3]
Jasan je, dakle, papin stav: ne treba se zanositi razmišljanjem kako Crkva na sve izazove promjene epohe može odgovoriti na isti način kao do sada, eventualnom promjenom odijela. Potrebno je dobro vidjeti u čemu se sastoji promjena epohe i kako Crkva u njoj treba djelovati.
Siguran sam da Festival socijalnog nauka Crkve može, upravo u duhu pape Franje, tome dati važan doprinos.
Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Socijalni nauk Crkve jedan je od tri identitetska predmeta obavezan za sve studente. Organizacijom Festivala Hrvatsko katoličko sveučilište, u suradnji s drugim institucijama, želi dati svoj doprinos već postojećem promicanju socijalnoga nauka Crkve u hrvatskom društvu.
Zahvaljujem organizatorima Festivala te svima koji su podržali Festival u prvoj godini održavanja u Hrvatskoj. Posebno zahvaljujem asistentici Odjela za komunikologiju Mateji Vidulić i studentima s Odjela za komunikologiju Kristijanu Jalšiću i Ani Kahlić koji su radili montažu priloga. Hvala i drugim studentima koji su sudjelovali u organizaciji na različite načine pa i svojim glazbenim doprinosom. Posebno zahvaljujem doc. dr. sc. Marijani Kompes i izv. prof. dr. Jakši Krišti na njihovom entuzijazmu, nesebičnom trudu i zalaganju da se Festival dogodi, a vjerujem da je ovo početak jedne divne avanture nadahnute Božjim Duhom za opće dobro u vremenima koja su pred nama. Hvala i našem Ured za odnose s javnošću, svim predavačima iz Hrvatske, Italije, Njemačke i Velike Britanije, medijima i svima vama koje će te pratiti naš rad i u njemu sudjelovati.
Nadam se da će se Festival nastaviti održavati i širiti u narednim godinama.
Svim sudionicima želim blagoslovljen i uspješan rad na Festivalu. Živjeli!
[1] Papa Franjo, Govor…
[2] VG 3
[3] VG 3
Pozdrav dr. Stjepana Balobana na „Festivalu socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije dr. Stjepan Baloban uputio je pozdrav na početku „Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“ pod naslovom „Memorija budućnosti. Ekonomija – inovacije – ekologija“ koji se održava u petak 12. ožujka 2021. na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.
Poštovani organizatori i sudionici Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj!
Uime Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije srdačno pozdravljam glavnog organizatora prvog „Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“. To je Hrvatsko katoličko sveučilište koje je jednu Inicijativu Zaklade „Segni Nuovi“ iz Verone u Italiji preuzelo i nastojalo joj dati „hrvatsko lice“. Kako iza svake organizacije i inicijative stoje ljudi tako je glavni teret organizacije podnijela doc. dr. sc. Marijana Kompes koja u realizaciji ove Inicijative u Hrvatskoj vidi veliku mogućnost primjene socijalnog nauka Crkve na konkretnu hrvatsku situaciju.
Pozdravljam gosp. Alberta Stizzolia, predsjednika zaklade „Segni Nuovi“ iz Verone i želim mu da i dalje u Italiji organizira „Festivale socijalnog nauka Crkve“. O uspjehu te inicijative u Italiji sam rado čitao u znanstvenom časopisu socijalnog nauka Crkve „La Società“, a u prvim godinama njegova izlaženja, pred nešto više od 20 godina, sam bio i dopisnik za taj časopis iz Zagreba.
Kao pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-e sa zadovoljstvom sam podržao ovu inicijativu u koju se Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve ovaj puta uključio kao suorganizator, i to više pod vidom podrške nego konkretne realizacije što se u budućnosti ne isključuje.
Tema Festivala „Memorija budućnosti: ekonomija – inovacije – ekologija“ je uistinu aktualna za vrijeme u kojem živimo. Drago mi je da se o toj tematici želi razmišljati i pod vidom socijalnog nauka Crkve jer u suvremenom razvoju socijalnog učenja Katoličke Crkve pronalazimo brojne poticaje i smjernice koje pod interdisciplinarnim vidom mogu biti od velike koristi kako za život kršćana i svih ljudi dobre volje u svijetu tako i kršćana kao vjernika, članova Crkve u odnosu na njihovu vjeru, a posebno prakticiranje vjere u javnom životu.
Upravo takvi poticaji dolaze od posljednja tri rimska biskupa. Papa Ivan Pavao II., u socijalnoj enciklici „Centesimus annus. Stota godina“, a u „godini socijalnog nauka Crkve“ 1991. godine, ukazuje na ulogu socijalnog učenja u evangelizatorskom poslanju Crkve. Prema svetom Ivanu Pavlu II. „socijalni nauk Crkve sam po sebi posjeduje vrijednost instrumenta evangelizacije“ (Centesimus annus, br. 54), a nova evangelizacija „mora ubrojiti u svoje bitne komponente naviještanje socijalnog nauka Crkve“ (Isto, br. 5). Ovaj veliki „socijalni papa“, poput Lava XIII. naglašava „da nema pravog rješenja ‘socijalnog pitanja’ izvan evanđelja i da, s druge strane, ‘nove stvari’ mogu u njemu naći svoj prostor istine i dužnu moralnu impostaciju“ (Isto).
Benedikt XVI., u socijalnoj enciklici „Caritas in veritate. Ljubav u istini“ (2009.), nastavljajući na učenje Ivana Pavla II., socijalni nauk Crkve definira kao „. ljubav u istini u društvenim pitanjima (caritas in veritate in re sociali)“ (br. 5).
Papa Franjo ima, zapravo, zanimljiv pristup socijalnom nauku Crkve. Samo ime socijalni nauk Crkve spominje jako malo, a do sada je objavio dvije socijalne enciklike: „Laudato si’“ (2015.) i „Fratelli tutti“ (2020.), koje svojim sadržajem na osobit način obilježavaju njegov pontifikat.
Drago mi je da su se dijelom u organizaciji, a osobito u sudjelovanju na Festivalu, angažirali ekonomisti i nastavnici na Ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. To je izvrsna prigoda da se interdisciplinarna dimenzija socijalnog nauka Crkve primijeni na iznimno važno područje ekonomije i uopće gospodarstva u Hrvatskoj. Jer socijalni nauk Crkve, prema Benediktu XVI., „vjeri, teologiji, metafizici i različitim znanostima omogućuje da pronađu svoje mjesto unutar suradnje koja j u službi čovjeka. Upravo pod tim vidom socijalni nauk Crkve ostvaruje svoju mudrosnu dimenziju“ (Caritas in veritate, br. 31).
Organizatorima i svim sudionicima prvog „Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“ želim da pod interdisciplinarnim vidom traže nove putove suradnje u rješavanju brojnih pitanja i problema s kojima se susreće hrvatsko društvo, i, nadasve, da u poticajima socijalnog nauka Crkve se više otkrivaju onu „mudrosnu dimenziju“ koja se prvenstveno očituje u povezivanju različitih smjerova i struka prema nužno potrebnoj suradnji u izgradnji općega dobra u Hrvatskoj.
Zahvaljujem na pozornosti!
prof. dr. sc. Stjepan Baloban
pročelnik
Organizacijski odbor
doc. dr. sc. Marijana Kompes, mag. phil., Hrvatsko katoličko sveučilište, Katedra za teologiju – predsjednik
izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto, Ekonomski fakultet Zagreb, Institut za financije – predsjednik
prof. dr. sc. Željko Tanjić, Hrvatsko katoličko sveučilište, Katedra za teologiju – član
Matea Vidulić, mag. comm., Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za komunikologiju – član
Ingrid Omerzo, mag. oec., Državni zavod za statistiku, Odjel makroekonomskih statistika – član
Luka Draganić, student 4. godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smjer Financije – integrirani studij – član
Kristijan Jalšić, student 2. godine preddiplomskog studija komunikologije, Hrvatsko katoličko sveučilište – član
Programski odbor
izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto, Ekonomski fakultet Zagreb, Institut za financije – predsjednik
doc. dr. sc. Marijana Kompes, mag. phil., Hrvatsko katoličko sveučilište, Katedra za teologiju – predsjednik
prof. dr. sc. Željko Tanjić, Hrvatsko katoličko sveučilište, Katedra za teologiju – član
prof. dr. sc. Domagoj Sajter, Ekonomski fakultet Osijek, Katedra za financije i računovodstvo – član
Frane Šesnić, mag. ing. el., direktor ZICER-a (Zagrebački inovacijski centar) – član
doc. dr. sc. Roman Šubić, viceguverner Hrvatske narodne banke – član
izv. prof. dr. sc. Ivana Marić, Ekonomski fakultet Zagreb, Katedra za organizaciju i menadžment – član
izv. prof. dr. sc. Domagoj Hruška, Ekonomski fakultet Zagreb, Katedra za organizaciju i menadžment – član
Prijava za sudjelovanje na Festivalu
Festival se održava on-line.
Sudjelovanje na Festivalu moguće je putem:
Zoom platforme (passcode: 385237)
(sa simultanim prijevodom)
Kontakt
E-mail: festival.snc@unicath.hr
