Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište organizirali su 19. i 20. listopada na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj prvu međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“.
To je prva konferencija takve tematike u Hrvatskoj i širem regionalnom okruženju, a glavni joj je cilj okupiti znanstvenike i stručnjake koji će različitim pristupima pridonijeti razumijevanju gastarbajterske problematike.
Na početku konferencije sudionike je pozdravio dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Pavo Barišić. Zahvalio je svima koji su dali svoj doprinos u održavanju toga jedinstvenoga skupa s izazovnom i nedovoljno istraženom temom.
Gastarbajterska poema nije samo puki egzodus. Gostujući radnici nisu ni gosti niti su puki radnici, kako im je neprilično skovano ime. To su ljudi sa svojim bremenitim sudbinama i ispunjenim životima koji iz zavičaja odlaze, ali se i vraćaju. O polustoljetnoj gastarbajterskoj epopeji, koja ima višestruko značenje, rječito govori izreka znamenitoga švicarskoga književnika i filozofa Maxa Frischa: „Pozivali smo radnike, a došli su nam ljudi.“ Ta izreka svjedoči o egzistencijalnim dramama naših ljudi, gostujućih radnika, koje su se odvijale u zemljama primateljicama, ponajviše Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. No, u Hrvatskoj bismo taj ironični aforizam mogli parafrazirati izrekom: „Slali smo radnike, a otišli su nam ljudi“, rekao je dekan Barišić.
Hrvatski iseljenički valovi tijekom cijeloga 20. te u prva dva desetljeća 21. stoljeća, u odnosu na druga zbivanja tijekom navedenoga razdoblja, bili su uglavnom zaboravljena tema. Nije održan ni jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“ 60-ih godina prošloga stoljeća, niti su znanstveno i stručno rasvijetljeni uzroci i posljedice iseljavanja na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i sveukupni razvoj, ističe se u priopćenju sa skupa.
Rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić u svom je govoru opisao je situacije u kojoj se našao hrvatski čovjek u iseljeništvu i što se istodobno događalo s njegovom obitelji u Domovini. “Odvojenost od obitelji bila je posve novo iskustvo, za koje su bili potpuno nepripremljeni. Neki, posebno stariji koji su imali obitelj, vraćali su se nakon nekoliko mjeseci. Mnogi su pak su mislili da će ta avantura u nepoznato biti uistinu privremena. Dok se ne zaradi ono osnovno za pristojan život kod kuće. Time su se tješili i motivirali.” – rekao je rektor Tanjić i potom se osvrnuo se na značajnu ulogu Crkve u gastarbajterskoj poemi. “Iznimno važan integrativni čimbenik u očuvanju kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta u hrvatskom iseljeništvu čine hrvatske katoličke misije u Njemačkoj. Na vjerskoj i kulturnoj razini je Crkva u Hrvata od prvih migracijskih valova do danas u iseljeništvu, napose u Njemačkoj, bila glavni organizacijski i integrativni čimbenik okupljanja i djelovanja iseljenih Hrvata na svim razinama. Crkva je u hrvatskom iseljeništvu imala još važniju ulogu nego u domovini, jer je osim očuvanja vjerskog identiteta iseljenih Hrvata često i zamjenjivala sve one institucije koje su služile očuvanju, promicanju i predstavljanju hrvatskoga vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta.” – rekao je rektor Tanjić.
Konferencija je organizirana u pet tematskih panel-rasprava koje pokrivaju demografske, povijesne, političke, gospodarske, sociološke, kulturne i srodne teme gastarbajterskoga razdoblja te dva on-line panela. Skup će tijekom dvodnevnoga programa okupiti ukupno 95 predavača s različitih institucija i iz različitih krajeva Hrvatske te 12 međunarodnih sudionika, od Europe do Australije i Južne Amerike, ističe se u priopćenju.
Uime organizatora sudionike je pozdravio voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Stjepan Šterc. Pročitao je emotivno autobiografsko pismo iz perspektive gastarbajtera. Kazao je da se nikada nije ozbiljnije raspravljalo o znanstvenoj, političkoj i strateškoj razini gastarbajtera te da je hrvatsko iseljeništvo voljelo idealizam, a ne komunizam. „Zato želimo shvatiti i drugima pokazati kako je to ista naša Hrvatska. Bogatija za njihove vrijednosti koje želimo razumjeti i na njima graditi zajedničku budućnost, a ne mirno promatrati kako s njima nestajemo i mi“, zaključio je.
Organizacija prve konferencije o gastarbajterima početak je primjerenog vrednovanja teme na institucionalnoj (sveučilišnoj), znanstvenoj i javnoj razini i planiranog bijenalnog održavanja ciklusa konferencija u budućnosti.
Doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta osvrnuo se na komparaciju 1960-ih godina i danas. Glavna je razlika ta što se više ne iseljava toliko zbog siromaštva, koliko zbog gubitka pravde u institucijama i konstantnoga pesimizma u društvu. Migrantske mreže sve više pojačavaju iseljavanje i postaju tzv. agenti iseljavanja. Stvorio se okvir koji je teško probiti, a za to nema političke volje. Prije se za gastarbajtere smatralo da se radi o priprostim ljudima, no danas da su ti ljudi uspješni, rekao je.
U sklopu konferencije organizirana je i izložba o gastarbajterima koja se može razgledati u predvorju Konferencijske dvorane Zagreb na Fakultetu hrvatskih studija.
