Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta Josip kardinal Bozanić nadbiskup zagrebački je dopisom od 26. svibnja potvrdio izbor rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića na mandatno razdoblje od 2020. do 2024. godine.
Na prijedlog rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta je na 54. sjednici u akademskoj godini 2019./2020. održanoj 15. rujna 2020. godine potvrdio nove prorektore čija služba je započela 1. listopada 2020.
Upravu Hrvatskog katoličkog sveučilišta uz rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića čine:
prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prorektor za međunarodnu suradnju,
prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje,
prof. dr. sc. Roberto Antolović, prorektor za znanost,
izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, prorektor za nastavu.
Prof. dr. sc. Željko Tanjić zaređen za svećenika Zagrebačke nadbiskupije 1994. Doktorirao je 2000. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Od 2009. do 2011. bio pročelnik Katedre za fundamentalnu teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i direktor izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost, a od 2011. rektor je Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Autor je dviju knjiga i velikog broja znanstvenih i stručnih članaka iz polja fundamentalne teologije. Član je Međunarodne teološke komisije od 2014. – 2019.
Prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić je doktorirao fiziku na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Barceloni. Na Zavodu za teorijsku fiziku Instituta “Ruđer Bošković” bio je zaposlen do 2014. godine, a od 2012. radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je do rujna 2020. godine obnašao dužnost prorektora za znanost. Bavio se istraživanjima u područjima fizike visokih energija, fizikalne kozmologije i znanosti o kompleksnim sustavima. Osobit interes su mu interdisciplinarne primjene metoda i pristupa teorijske fizike. U području fizikalne kozmologije bavio se istraživanjima problema ubrzanog širenja svemira i povezanih pitanja tamne energije, kozmološke konstante i vakuumske energije, modifikacija gravitacije na kozmološkim udaljenostima te ujedinjenih modela tamne materije i tamne energije. Vodio je i sudjelovao je u nizu interdisciplinarnih istraživanja vezanih uz fiziku kompleksnih sustava, prvenstveno uz istraživanje strukture i dinamike kompleksnih mreža i procesa na njima. Publicirao je višestruko citirane radove u istaknutim međunarodnim časopisima iz područja fizike i povezanih područja, te izlagao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima.
Prof. dr. sc. Gordan Črpić diplomirao je 1990. godine elektrotehniku na Višoj tehničkoj školi „Rade Končar“ u Zagrebu. Godine 1996. diplomirao je teologiju na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 1997. sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Magisterij znanosti, područje društvenih znanosti, polje sociologija, stekao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je Fakultetu stekao i titulu doktora znanosti, područje društvenih znanosti, polje sociologija, grana posebne sociologije 2009. godine. Njegov magistarski rad bio je na temu „Religioznost studenata u Republici Hrvatskoj“, a doktorat na temu „Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju morala u Hrvatskoj“.
Prije zaposlenja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, do 2014. godine, radio je u Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije: od 1997. do 2003. godine kao tajnik, a od 2004. do 2014. godine kao pročelnik Centra (od 2011. godine, prelaskom na Hrvatsko katoličko sveučilište ovu službu obnaša volonterski). Od 1998. do 2003. radio je kao urednik socijalnog programa Hrvatskoga katoličkog radija.
Član je Međunarodnog društva za sociologiju religije (ISSR), Međunarodnog društva za proučavanje religije u Istočnoj i Središnjoj Europi (ISORECEA). Upisan je u registar znanstvenika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pod brojem 248676. Dio njegovih radova ulazi u interdisciplinarno područje sociologije, socijalnog nauka Crkve i socijalne politike, a odnosi se na teme siromaštva, solidarnosti, dobrovoljnosti, supsidijarnosti, pomirenja i opraštanja te drugih aktualnih društvenih pitanja. U tekstovima ovoga tematskog kruga, dr. sc. Gordan Črpić pokazuje i usmjerenost k promišljanju konkretnih modela promjena, odnosno poboljšanja društvene stvarnosti Hrvatske u kontekstu ukupnih europskih društvenih procesa.
Prof. dr. sc. Roberto Antolović, diplomirao je 1987. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1988. godine odlazi na doktorski studij na Justus Liebigovo Sveučilište, Giessen u Njemačku gdje je doktorirao 1991. godine na području biokemije i istraživanja strukture membranskog proteina Na+/K+-ATPaze, izolacije endogenih srčanih glikozida i njihove interakcije s receptorom – Na+/K+-ATPazom. Nakon doktorata nastavlja raditi 4 godine kao asistent na Institutu za biokemiju i endokrinologiju Justus Liebig Sveučilišta u Giessenu na tematici karakterizacije receptora srčanih glikozida s tom tematikom 1995 godine kao stipendista EMBA-a odlazi na Medicinski fakultet u Laussani gdje radi kao gostujući znanstvenik na Institutu za eksperimentalnu i kliničku farmakologiju i toksikologiju Sveučilišta u Loussani. Koristeći metode molekularne biologije, proteinske kemije i biokemije istražuje svojstva receptora za srčane glikozide i radi na razjašnjavanju položaja veznog mjesta srčanih glikozida na Na/K-ATPazi. Iz Švicarske se ponovo vraća na Institut za biokemiju i endokrinologiju Justus Liebig Sveučilišta, na mjesto Profesora C2, a 1999. godine na poziv Plive vraća se u Istraživački institut Plive gdje je 6 godina radio na rukovodećim položajima u istraživanju novih lijekova, Od 2005. godine svoju karijeru nastavlja u GlaxoSmithKline-u gdje ima rukovodeći položaj u području biologije na projektima protuupalnih lijekova i razvoja novih antibiotika makrolidne klase spojeva. Nakon tri godine rada u GSK-u odlazi na mjesto redovitog profesora na Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. 2016. godine kao redoviti profesor u trajnom zvanju dolazi na Hrvatsko katoličko sveučilište na mjesto profesora na Odjelu za sestrinstvo. Od 2017 godine predsjednik je Hrvatskog mikrobiološkog društva i u više navrata predsjednik Organizacijskih odbora međunarodnih znanstvenih skupova. Za svoj rad i znanstvena dostignuća prof. Antolović je primio više nagrada, važnije od njih su: 1994. godine “Karl-Pfizer – ova nagrada za izuzetne mlade znanstvenike, 2001. godine primio je godišnju nagradu Plive, a 2007. i 2008. godine dodijeljena mu je brončana i srebrna medalja GlaksoSmithKline-a. Prof. Antolović je član Uređivačkog odbora časopisa “Food Technology and Biotechnology”. U svom znanstvenom opusu prof. Antolović ima preko 30 radova objavljenih u internacionalnim znanstvenim časopisima i koautor je više studentskih udžbenika iz područja imunologije. Svoj znanstveni rad prikazao je na brojnim domaćim i međunarodnim kongresima, a na 15 kongresa sudjelovao je kao pozvani predavač. Do sada radovi su mu citirani više od 1000 puta.
Izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić rođen je 1969. godine u Kotoru (Crna Gora). Osnovno obrazovanje stekao je u Tivtu, a srednje u Kotoru. Na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je i doktorirao iz područja interdisciplinarnih znanosti polje geografija. Znanstvenom aktivnošću se bavi radeći deset godina na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu te od 2012. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. S nastavnim aktivnostima započinje ak. god. 2008./2009. kao asistent vanjski suradnik na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje i danas predaje. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu od ak. god. 2012./2013. izvodi nastavu na preddiplomskim sveučilišnim studijima sociologije i povijesti te diplomskom i poslijediplomskom sveučilišnom studiju sociologije. Od ak. god. 2020./2021. izvodi nastavu i na studiju Demografija i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na Institutu za migracije i narodnosti obnašao je funkciju Predsjednika znanstvenog vijeća, a na Hrvatskom katoličkom sveučilištu funkcije Zamjenika pročelnika i Pročelnika Odjela za sociologiju. Do sada je objavio 30-tak znanstvenih i stručnih radova i dvije knjige te sudjelovao na 25 znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Područje znanstvenog interesa mu je demografija, demogeografija, GIS i prostorno planiranje.
