Cor Cordi
Srce srcu

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO!

04.05.20.

Neke prilagodbe na koje smo bili prinuđeni zbog raznovrsnih ograničenja pokazale su i svoje dobre strane: zaživjela je nastava na daljinu, poljoprivredni proizvodi dostavljaju se na vrata kupaca, uviđamo kako ne moramo baš svaki dan sjedati u svoje automobile … Stoga na novonastalu situaciju ne treba gledati samo negativistički, jer će se iz nje i puno toga dobroga izroditi.

Često se ovih dana može čuti izreka da nakon pandemije koronavirusa „ništa više neće biti isto“. Razmišljam o tome i pokušavam razjasniti na što se to može odnositi. Promjene će najvjerojatnije ostaviti trajne posljedice u mnogim segmentima društvenog i gospodarskog života. A u kojoj mjeri će se to odraziti na naš svakodnevni život?

Već sada možemo uočiti prilagodbe u ponašanju u našoj svakodnevici. Neke od tih prilagodbi su vjerojatno samo privremene, dok traju raznovrsne zabrane i ograničenja propisani od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite. Primjerice, ograničenje kretanja između gradova, što je utjecalo na prestanak i zatvaranje većeg broja nekada redovnih linija gradskog i međugradskog prometa. Normalizacijom života i to će se normalizirati i vratiti na razinu kretanja ljudi prije pandemije.

Druge prilagodbe na koje smo bili prinuđeni zbog raznovrsnih ograničenja pokazale su svoje dobre strane. Dobar primjer za takve prilagodbe je edukacija naših učenika i studenata. Već neko vrijeme pokušavale su se uvesti prilagodbe za nastavu na daljinu, ili informatičkim  rječnikom „on line“. Sada je sve to ubrzano i svrstani smo među one zemlje u EU koje su u vrlo kratkom roku stvorile preduvjete (nužna informatička oprema, snimljeni nastavni materijali, snimljene TV emisije i sl.) i organizirale takav oblik nastave. Za sada su ocjene i nastavnika i učenika ovakvog oblika nastave pozitivne. To se odnosi i na nastavu u našim visokoškolskim institucijama. Ovakvim rješenjima osigurano je da nastava ne stane i da se nastavni programi izvedu do kraja. Javljaju se još određene poteškoće oko državne mature, ali i to će se riješiti na vrijeme. Nakon normalizacije vjerojatno će se ovakav oblik nastave produžiti onim učenicima koji pohađaju školu sa svega nekoliko učenika. Tamo gdje jedna učiteljica drži nastavu za dva ili tri učenika, koji pritom ne idu u isti razred. Čini mi se da bi za takve situacije bila bolja i dakako znatno jeftinija on line nastava. Tako će vjerojatno biti i na sveučilištu za studente koji žive izvan sjedišta tog sveučilišta. Nije očito nužno da budu fizički na svakom predavanju, kada to mogu odslušati preko informatičkih platformi. Tako je i s ispitima. Uostalom, u nekim zapadnim zemljama nastava za učenike i studente koji žive u udaljenim mjestima odvija se na taj način.

Oduvijek sam, kao liječnik, smatrao da naši pacijenti često nepotrebno opterećuju zdravstveni sustav kontrolnim pregledima. Tom fenomenu najviše smo pridonijeli upravo mi liječnici, koji pacijente naručujemo na kontrolne preglede prema nekom hodogramu, a ne prema njegovim stvarnim potrebama. Da je takav sustav neodrživ pokazuju nepregledne liste čekanja na neki pregled ili zahvat. Kada bi specijalisti bili manje opterećeni nepotrebnim kontrolnim pregledima imali bi više vremena za dijagnostiku, rano otkrivanje i ranu intervenciju kod novooboljelih. Ponekad je brzina intervencije ključna za preživljavanje, ne samo u hitnim, po život ugrožavajućim stanjima već i kod drugih, osobito malignih, bolesti. A time bi se smanjila i zdravstvena potrošnja.

U nemogućnosti da prodaju svoje poljoprivredne proizvode, a kupci da dođu do svježeg domaćeg proizvoda, započelo se s ponudom i kupovanjem preko interneta. Takav oblik prodaje i kupovanja postaje sve češći a sudionici (proizvođači i kupci) su više nego zadovoljni. Vjerojatno će se s ovakvim oblikom trgovine nastaviti i nakon posvemašne postpandemijske normalizacije života.

Potrošnja goriva u domaćinstvima se dramatično smanjila. Boraveći češće kod kuće, a u najboljem slučaju šutajući parkovima i bližom okolinom, uviđamo da ne moramo svakog dana ići nekamo svojim automobilom. Poslovi se mogu obaviti odjednom u isto vrijeme, ako se bolje planira. Time nam ostaje više slobodnog vremena, a i novca u kućnom budžetu, zbog smanjene potrošnje goriva i drugih troškova oko amortizacije automobila. Osobno potvrđujem dramatičan pad potrošnje goriva za svoj automobil.

Naše djevojke i žene vole biti lijepe i uredne. Da bi tako izgledale često su koristile usluge frizerskih salona, salona za pedikuru i manikuru, masažu, solarija i fitnes centara. Sada toga nema, a one su i dalje dotjerane i lijepe. Kako to? Snašle su se na različite načine. Počinje kućna radinost. Zašto si netko ne bi sam oprao kosu, napravio prikladnu frizuru, obojio izrast kose, uredio nokte, i učinio brojne druge zahvate kojima će zadržati svoju ljepotu? A vježbati se može i kod kuće, ako se želi. Za to nisu potrebni skupi fitnes centri. Jedino što se kod kuće nemaju kome pokazati, osim ukućanima, a to ponekad nije zanimljivo niti stimulativno. Pa ipak, moguće je ako se misli na zdravlje i dobru tjelesnu formu.

Pomalo smo se priviknuli da ispijanje kave na nekom reprezentativnom trgu nije vrhunac društvenog života. Više smo okrenuti sebi i u sebe, a manje prema van i drugima. Nešto od toga će ostati i nakon „normalizacije“ stanja. A ponešto od stečenog ćemo prihvatiti kao „novu“ normu ponašanja.

Očito je da se situaciji dobro prilagodila i Katolička crkva. Mise se održavaju a vjernici svetu misu mogu slaviti u svojim domovima. Jer vjera je u nama, a crkva smo svi mi. Ipak, za pun vjerski život potreban je živi susret svećenika sa svojim župljanima, kao i okupljanje vjerničke zajednice “u živo“.

Stoga na novonastalu situaciju ne treba gledati samo negativistički, jer će se iz nje puno toga dobroga izroditi. A ja predviđam za devet mjeseci i svojevrstan “corona baby boom“!

Prof. dr . sc. prim. Darko Ropac

 

 

Autor:
Prof. dr . sc. prim. Darko Ropac

Vanjski suradnik na Odjelu za sestrinstvo HKS-a

Biografija autora

Prof. dr . sc. prim. Darko Ropac, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu, vanjski je suradnik na Odjelu za sestrinstvo Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

 

Hrvatsko katoličko sveučilište