MENTALNO ZDRAVLJE U OKOLNOSTIMA SOCIJALNE DISTANCE

Ograničavanje pristupa uobičajenim svakodnevnim aktivnostima i normalnoj društvenoj interakciji utječe na mentalno zdravlje i slabi fizičko zdravlje onih koji se već bore za održavanje dobrog zdravlja. Ova je situacija posebno zabrinjavajuća za djecu, starije te one koji se, neovisno o sadašnjoj situaciji, osjećaju usamljeno ili su depresivni.

Države diljem svijeta, pa tako i Hrvatska, provode različite dokazano učinkovite mjere s ciljem usporavanja širenja pandemije COVID-19. Stručnjaci su među prvim mjerama naglasili važnost pravilne higijene ruku, dezinfekcije prostora i ostanka kod kuće u slučaju razvoja respiratornih simptoma, kao i izbjegavanje rukovanja kako bi se smanjilo širenje virusa kontaktom. Eskalacijom epidemije u Italiji i pojavom prvih zaraženih u Hrvatskoj,  počele su se provoditi mjere samoizolacije za osobe koje su bile u kontaktu s onima kojima  je dokazana zaraza ili su doputovale iz rizičnih zemalja te karantene, odnosno sprečavanja kretanja zaraženih osoba. Iako su izbjegavanje rukovanja, samoizolacija i karantena oblici socijalnog distanciranja, sam pojam ‘socijalno distanciranje’ podrazumijeva širu i kompleksniju mjeru: svi su pozvani OSTATI DOMA. Pravila su jasna – izlazak iz kuće je opravdan radi obavljanja najnužnijih potreba (kupovina hrane, lijekova, odlazak k liječniku), uz poštivanje razmaka od dva metra. Svima kojima priroda posla to dozvoljava preporučeno je raditi od doma. Šetnje su preporučene, ako su kratke uz izbjegavanje grupa i obavezno poštivanje propisanog razmaka. Zatvorene su sve trgovine čiji proizvodi nisu nužni za život, kafići, restorani, klubovi, kazališta, vrtići i ostale obrazovne ustanove, igrališta, teretane, itd. Razdoblje društvenog distanciranja može usporiti ili odgoditi vrhunac izbijanja epidemije i svih negativnih posljedica koje ona donosi (povećani broj zaraženih, povećani broj smrtnih slučajeva, kolaps zdravstvenog sustava).

Primorani smo radikalno promijeniti život, kretati se u novoograđenim životnim prostorima i mijenjati naše ustaljene navike. Rješavanje pandemije i sprječavanje njezina daljnjeg širenja od vitalnog je značaja za društvo. Međutim, ograničavanje pristupa uobičajenim svakodnevnim aktivnostima i normalnoj društvenoj interakciji utječe na mentalno zdravlje i slabi fizičko zdravlje onih koji se već bore za održavanje dobrog zdravlja. Ova je situacija posebno zabrinjavajuća za djecu, starije te one koji se, neovisno o sadašnjoj situaciji, osjećaju usamljeno ili su depresivni.

Prema postojećoj literaturi, anksioznost, apatija i usamljenost neke su od posljedica socijalnog distanciranja koje mogu trajati dugo nakon završetka pandemije, dok pojačani osjećaji depresije i stresa, posebno u vrijeme nesigurnosti, mogu imati ozbiljne posljedice na javno zdravlje. Razvijanje učinkovitih intervencija, uključujući mjere prevencije, nije lak zadatak tijekom izvanredne situacije, ali razmatranje ovih pitanja sada može uvelike pridonijeti ograničavanju dugoročnih učinaka trenutne krize.

U vremenu kad je digitalna tehnologija sastavni dio naših života, treba je koristiti kako bismo prevenirali negativne učinke socijalnog distanciranja na fizičko i mentalno zdravlje. Iako fizički udaljeni, pomoću tehnologije možemo ostati u kontaktu s članovima obitelji i prijateljima. Takvi se savjeti nalaze gotovo u svim preporukama WHO, ECDC-a, CDC-a, a i u stručnim člancima. Mislim da je uvođenje škole na daljinu hvalevrijedan projekt za očuvanje mentalnog zdravlja djece, ali i nastavnika, jer je gotovo u svim preporukama navedeno kako bi trebalo nastojati zadržati već uspostavljene rutine. Prilagođavanje TV programa djeci različitih uzrasta sa sadržajima koji im mogu biti zanimljivi i zabavni, ali i prilagođavanje TV programa odraslima (pozitivne priče, dokumentarni filmovi,  glazbeni programi, filmovi bez nasilja) može biti od koristi. Iako televizija u ovim situacijama omogućuje puno dobrih sadržaja, stručnjaci preporučuju da bismo trebali ograničiti vrijeme koje provodimo prateći vijesti. Važno je biti informiran, ali neprestano praćenje istih vijesti može djelovati uznemirujuće. Osim gore navedenog, možemo sami sebi pomoći ako pazimo na prehranu, redovito vježbamo, pazimo na higijenu spavanja, izbjegavamo alkohol, duhan i druge droge.

Kao član naše akademske zajednice ponosna sam na sve mjere koje je HKS poduzeo kako bi svojim studentima i djelatnicima olakšao vrijeme fizičke udaljenosti i očuvao njihovo mentalno zdravlje: uvođenje online nastave, kontinuirani kontakt sa studentima putem e-maila i ostalih kanala, osnivanje stručne grupe za psihološku pomoć i grupe za duhovnu pomoć, prijenos mise iz naše kapelice putem Youtube kanala, pokretanje rubrike Cor cordi na mrežnim stranicama HKS-a… Sve navedeno omogućuje da se, premda fizički udaljeni, osjećamo blizu jedni drugima.

Ne znamo koliko će mjere socijalnog distanciranja u Hrvatskoj trajati. Ne možemo predvidjeti niti kakve će biti posljedice epidemije. Ono što možemo napraviti u ovom trenutku je preuzeti odgovornost za vlastito mentalno zdravlje i očuvati ga primjenjujući sve preporučene mjere i koristeći sve raspoložive resurse. Time olakšavamo nošenje s trenutnom situacijom, ali i povratak u svakodnevicu jednom kada pandemija prođe.

izv. prof. dr. sc. Marta Čivljak