Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i veleposlanik Države Izraela Nj. E. Ilan Mor sudjelovali su u utorak 5. studenoga 2019. u emisiji Argumenti Hrvatskog katoličkog radija. Obilježavanje 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Svete Stolice i Države Izrael u Republici Hrvatskoj bila je tema emisije koju  je uredila i vodila Diana Tikvić.

Hrvatsko katoličko sveučilište i Veleposlanstvo Države Izrael imaju, kako je istaknuto uvodno u emisiji, vrlo dobre odnose. Naime, u siječnju 2017. Veleposlanica Države Izrael Njezina Ekscelencija Zina Kalay – Kleitman svečano je predala izložbu fotografija „Papa Franjo u Izraelu“ Hrvatskom katoličkom sveučilištu u trajno vlasništvo. Na fotografijama je zabilježeno hodočašće pape Franje u Svetu Zemlju 24. – 26. svibnja 2014. povodom 50. obljetnice susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore u Jeruzalemu. Novi veleposlanik Njegova Ekscelencija Ilan Mor posjetio je neposredno nakon svog dolaska na mjesto Veleposlanika u Republiku Hrvatsku u ožujku 2019. godine, Hrvatsko katoličko sveučilište. Uskoro je uslijedio niz razgovora na kojima je dogovoreno da Veleposlanstvo Države Izrael u Republici Hrvatskoj i Hrvatsko katoličko sveučilište u suradnji s Apostolskom nuncijaturom i Zagrebačkom nadbiskupijom organiziraju konferenciju povodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael. Konferencija će se održati 11. studenog, a na njoj sudjeluju ponajbolji poznavatelji judaistike i povijesti odnosa židovske i katoličke vjere. Međusobni odnosi Svete Stolice i Države Izrael uspostavljeni su za vrijeme Ivana Pavla II. potpisivanjem Temeljnog sporazuma 30. prosinca 1993., a diplomatski odnosi uspostavljeni su 1994. godine.

U osvrtu na važnost obilježavanja te obljetnice veleposlanik Mor je istaknuo kako su odnosi između židovskog naroda i Katoličke Crkve stotinama godina bili vrlo komplicirani i bolni, posebno za židovski narod. “Prevalili smo dugi put do danas kada imamo diplomatske odnose na političkoj razini te vodimo stalni dijalog na vjerskoj razini između Svete Stolice i Države Izraela. Kada imamo uspostavljene diplomatske odnose na političkoj razini, to samo po sebi ima pozitivan utjecaj na dijalog između Židova širom svijeta i katolika širom svijeta. Dakle, oni su međusobno povezani. Budući da odnos i dijalog između židovstva, kršćanstva i katoličanstva nije nalik nijednom drugom dijalogu koji vodimo u svijetu, to je samo po sebi značajno. I ideja da je Katolička Crkva, Država Vatikan, priznala, nakon toliko godina, pravo židovskog naroda na samoodređenje, naime pravo na neovisnu državu, Državu Izrael, to nije nešto što bismo trebali ignorirati”.

Naglasio je kako se to priznanje dogodilo temeljem revolucije u odnosima židovskog naroda i Katoličke Crkve, za koju je zaslužan Drugi vatikanski sabor i deklaracija Nostra aetate. “Dakle, Nostra aetate je promijenila tijek povijesti, rekao bih, u odnosima Židova i Katoličke Crkve i vjernika i dala je dobru osnovu za uspostavu odnosa. Za nas, za Izraelce i Židove širom svijeta, to je važno i mislim da činjenica da to danas slavimo zajedno u Hrvatskoj i na drugim mjestima svijeta, uključujući Vatikan, simbolizira da mnogi ljudi dijele važnost tog događaja i da su spremni pridonijeti, pokazujući svijetu da postoji pozitivan dijalog Vatikana i Izraela i da se taj dijalog razvija u pravom smjeru, ne zaboravljajući što se dogodilo u prošlosti, ali gledajući zajedno u budućnost. To su razlozi zašto je ova obljetnica važna. I ta ideja o postojanju odnosa nema presedana u povijesti svijeta. To je isto tako čini vrlo važnom i posebnom”.

Komentirajući mjesto Hrvatske u globalnom utjecaju uspostavljenih odnosa, izraelski veleposlanik je istaknuo da Hrvatska, kao katolička zemlja, pripada svjetskoj katoličkoj zajednici, te njezino uključivanje u proslavu pokazuje da se pridaje važnost aktivnostima Katoličke Crkve u Hrvatskoj u sadašnjosti, prošlosti i za budućnost. “Meni je prirodno da je Hrvatska dio svjetske proslave ove 25. obljetnice. Nadam se da će rezultat ovih aktivnosti, konferencije, koncerta i izložbe u Požegi, biti da će više ljudi u Hrvatskoj znati za Nostra aetate, da će znati za posjete različitih papa Svetoj Zemlji, Izraelu, i da će znati da Izrael i Vatikan imaju plodne, pozitivne diplomatske odnose koji će, nadam se, imati pozitivan utjecaj na odnose kršćana, katolika u Hrvatskoj i židovske zajednice u Hrvatskoj”.

Osvrćući se na 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael kao svećenik, teolog i rektor Katoličkog sveučilišta, koje se rado odazvalo na poziv zajedničkog slavljenja obljetnice, dr. Tanjić je istaknuo kako je važno da dvije zajednice, dvije države imaju dobro definirane i riješene odnose. “Sigurno je to posebno važno da Sveta Stolica, ne samo kao država, nego kao sjedište rimskog biskupa i Pape predstavlja katolike svijeta, ima uspostavljene i riješene diplomatske odnose s Izraelom zato što se tu isprepliće mnoštvo različitih povijesnih, vjerskih, kulturnih i političkih dimenzija. One su vezane uz onu neraskidivu povezanost židovskog naroda i židovske vjere i kršćanstva i time Katoličke Crkve. Zato smatram da je ovo uistinu jedan važan događaj. Naravno da je uspostava diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael imala pozitivan razvoj na mnoga područja. Pozivajući se na riječi državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina spomenuo samo tri: ugovori pomažu da se Izrael i Sveta Stolica što više založe za širenje slobode vjerovanja; pomažu u borbi protiv antisemitizma, te su zatim važni za odgoj budućih generacija. “Ovi su diplomatski odnosi važni jer nadilaze samo pitanje odnosa između dviju država i imaju puno šire značenje i za nas vjernike katolike u Republici Hrvatskoj.”

Prisjećajući se posjeta pape Franje Izraelu dr. Tanjić je rekao kako je to bio prvi posjet jednoj stranoj državi gdje je želio istaknuti važnost Svete Zemlje i ali i Države Izraela i želio je istaknuti koliko su ta mjesta, koje je on posjetio, važna i danas ne samo za povijest nego i prije svega za mir, za međusobno razumijevanje i za sve ono što određuje i našu budućnost. “Papa se susreo i s najvećim predstavnicima političkog života, vjerskoga života ne samo u Izraelu nego i u Palestini, slavio je euharistiju. Zanimljivo je da je tom prigodom bio i carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej, pa je to imalo i jednu ekumensku dimenziju, političku,… Papa je posjetio i memorijal holokausta Yad Vashem i tamo je istaknuo kako je važno čuti pitanje koje nam Bog postavlja – Adame gdje si?, koliko se brinemo jedni za druge, na tome mjestu gdje je spomen na zločine koji su počinjeni nad židovskim narodom. Dakle, Papa je u svim dimenzijama istaknuo važnost toga posjeta bilo na političkom, vjerskom, kulturnom, bilo na pitanju memorije upravo da bi se istaknula posebnost svega onoga što se događalo kroz povijest čovječanstva što je židovski narod pretrpio, i da bismo iz toga naučili za budućnost”.

Dr. Tanjić je naglasio i da je u susretu s izraelskim predsjednikom papa Franjo istaknuo da su za kršćane ta sveta mjesta neizmjerno važna i da je to zajednička baština, kao i da želi da Jeruzalem bude mjesto mira kako bi to bila onda poruka mira i cijelom svijetu. Naglasio je nadalje kako razmišljaju o tome da sudionicima konferencije podijele deklaraciju Nostra aetate, te je naveo neke riječi koje se odnose na židove. “U Nostra aetate se kaže da se sjećamo veze kojom je narod Novoga saveza duhovno povezan s rodom Abrahamovim, sa židovskim narodom. Drugo, Kristova Crkva priznaje da su njeni počeci vjere i izabranja već kod patrijarha Mojsija i proroka. Treće je da smo svi mi i židovi i kršćani uključeni u poziv istog patrijarha i da se spas Crkve otajstveno predoznačuje u izlasku izabranoga naroda iz zemlje ropstva. Četvrto, Crkva ne može zaboraviti da je po židovskom narodu sklopljen onaj prvi savez, i da smo primili objavu Staroga zavjeta koji kao korijen hrani dobre masline, koji se nastavio razvijati u kršćanstvu. Nostra aetate kaže da su kršćanima i židovima zajednička tako velika duhovna baština. Vidimo da deklaracija ističe važnost upravo tih odnosa između židovske vjere i kršćanstva da možemo, često to teolozi ističu, reći da su židovi naša starija braća i da je nemoguće razumjeti kršćanstvo, našu vjeru i sve što baštinimo iz toga odnosa sa židovstvom. I naravno Nostra aetate otkriva tu važnu pozitivnu dimenziju koja je do Drugog vatikanskog koncila često bila zapostavljena, i zapravo je taj odnos sa židovima često bio teološki u drugačijem svjetlu. Nostra aetate je napravio toliki razvoj da danas u teologiji možemo govoriti u jednom sasvim drugom kontekstu filosemitizma – ponovno otkrivanje naših zajedničkih korijena. To je važan dokument i vjerujem da će naš susret i obilježavanje obljetnice pomoći da i mi vjernici katolici otkrijemo važnost ne samo dokumenta i koncila nego i važnost našega duhovnoga odnosa i povezanosti sa židovskim narodom. Ističem i jednu važnu dimenziju deklaracije koja konačno kaže da se smrt Isusova ne može uračunavati židovima, bez razlike koji su tada živjeli i niti današnjim židovima. To je isto velika i važna promjena koju moramo znati i koja je važna za razumijevanje našega odnosa, ali i za razumijevanje događaja Isusove smrti.

Komentirajući važnost deklaracije Nostra aetate za njega osobno i za Državu Izrael, veleposlanik Mor je rekao kako je s njom došlo do velikog pomaka od nauka o preziru da su Židovi odgovorni za ubojstvo Isusa. “Tijekom povijesti taj nauk o preziru bio je osnova za progone, pogrome i za ono što zovemo vjerski antisemitizam i mržnja prema židovskom narodu, generacijama. Sada, i to simbolizira preobrazbu o kojoj govorimo, nauk o odgovornosti, nauk o činjenici da su Židovi naša starija braća i nauk o činjenici da je kršćanstvo zasnovano na židovstvu. Kako mi gledamo iz perspektive Izraela, do objavljivanja Nostra aetate doveli su rezultati procesa preispitivanja savjesti unutar Katoličke Crkve napose nakon strašnog holokausta, nakon šoe kako to zovemo na hebrejskom. Taj proces preispitivanja savjesti, introspekcije, govoreći mea culpa i analizirajući što je prouzročilo tu tragediju, ubojstvo šest milijuna Židova, a isto tako je li taj negativan stav, taj nauk o preziru tijekom povijesti, bio jedan od razloga za holokaust. Taj je proces, iz izraelske, židovske perspektive, kulminirao u Nostra aetate. I otad govorimo o stalnom poboljšanju odnosa između nas i Vatikana, Židova i katolika. Taj je dokument temeljito preobrazio odnos prema židovstvu, a ostatak je ono što po mome mišljenju sada slavimo: dobre, prijateljske odnose na političkoj i vjerskoj razini, ne bez komplikacija, ne bez poteškoća, ali znamo da se dijalogom sve može riješiti i to je ono zašto je ova konferencija, ovdje u Hrvatskoj, 2019. važna. Ovo je još jedan važan događaj, važna etapa u tom važnom dijalogu. I vrlo sam ponosan što sam ovdje pronašao vrlo dobre partnere i prijatelje u Katoličkoj Crkvi i na Katoličkom sveučilištu kako bismo obilježili ovaj značajan događaj u Hrvatskoj. To je tim važnije za mene kao Židova i kao predstavnika Izraela da to proslavimo u Hrvatskoj.”

Prisjećajući se posjeta pape Franje Izraelu istaknuo je kako je Sveti Otac bio vrlo toplo primljen. “Zaželjeli smo mu dobrodošlicu otvorenih srca i ruku zato što je papa, prije nego je postao papa, bio poznat kao prijatelj židovskog naroda u Argentini, posebno židovskih znanstvenika. I mislim da su ta toplina i sreća koje mu je iskazao izraelski narod bile iskrene, zaista istinske. Ako mene pitate što je bio istaknuti trenutak toga posjeta, koji nam je rektor upravo opisao, moj dojam je, na moje zadovoljstvo, bio polaganje vijenca na grobu Theodora Herzla. Puno ljudi ne zna za Theodora Herzla. No on je bio vizionar koji je sredinom 19. stoljeća imao viziju države Židova, Države Izraela. On je bio taj koji je pokrenuo revolucionarni proces u srcima i umovima židovske dijaspore u to vrijeme, posebno u Europi, koji je na kraju, i ne želim uzimati previše vremena ovoj emisiji, ali bismo možda jednu buduću emisiju mogli posvetiti Herzlu. No on je, kao što rekoh, pokrenuo revolucionarni proces u srcima i umovima židovskog naroda govoreći im: „Gledajte, mi nismo samo vjerska skupina, mi smo i narod. I kao takvi, mi, židovski narod, zaslužujemo mjesto za našu vlastitu državu, zaslužujemo pravo na samoodređenje kao mnogi drugi narodi u to vrijeme. Tu govorim o sredini i drugoj polovici 19. stoljeća. Mnogi su drugi narodi tražili pravo na samoodređenje i na vlastitu državu. Tako da činjenica da poglavar Katoličke Crkve, poglavar Države Vatikana, priznaje, polaganjem vijenca na Herzlov grob, na grob oca ideje o židovskoj državi, meni pokazuje da on razumije, konačno i na pravi način, pravo židovskog naroda na vlastitu državu unutar zajednice država svijeta. To je isto tako velika promjena od stava prije samo 50, 60, 70 godina kada je papa posjetio Izrael, ali nikada nije posjetio Jeruzalem. Ili kada je slao telegram zahvale tadašnjem predsjedniku Izraela rekao je, Predsjednik Države Izraela, Tel Aviv. Nikada nije priznao Jeruzalem kao glavni grad i ignorirao je činjenicu da smo neovisna država s Jeruzalemom kao glavnim gradom. Dakle, papa Franjo posjetio je Jeruzalem i napravio je tu simboličnu, važnu gestu odajući priznanje vizionaru Države Izraela, židovske države, Theodoru Herzlu. I za mene je to bio vrhunac tog posjeta.

I rektor Tanjić i veleposlanik Mor su se složili kako je međusobni dijalog važan za društvo uopće. “Razvoj dijaloga pomaže pomaže rastu i svijesti o onome što papa Franjo naziva bratstvom među ljudima, koje je važno otkriti kao važan zalog da smo svi djeca jednog nebeskog Oca, i s druge strane da se svi moramo zauzimati za mir i međusobno poštovanje. Po tome pitanju su s katoličke strane bili važni znakovi. Sigurno je da se u nekim povijesnim stvarima mi nećemo složiti u svemu. Mislim da je Crkva za vrijeme Drugog svjetsko rata činila puno pomoći svim ugroženima, pa tako i židovima. Sigurno postoje razlike razumijevanja Jeruzalema kao grada koji je važan svima, ali ga različito doživljavamo, do toga da svi moramo činiti na raznim mjestima da se poboljšavaju uvjeti života ljudi i djelovanja,… Sve je to dio tog jednog dijaloga i zalaganja za opće dobro, i vjerujem da ova obljetnica i uspostava odnosa između Svete Stolice i Države Izrael govore o tome da su se obje države obvezale i sve čine da se čini međusobni napredak u boljem razumijevanju”, rekao je dr. Tanjić.

Veleposlanik Mor je istaknuo kako je ponosan što su odnosi Vatikana i Države Izraela dobri. “Vodimo dijalog o različitim pitanjima kako bi proveli Temeljni sporazum koji smo potpisali 1993. godine. Vodimo dijalog o tako mnogo pitanja. Mislim da je došlo do promjene načina viđenja Katoličke Crkve u izraelskom javnom mnijenju. I mi, Izraelci i Židovi širom svijeta, bismo trebali napraviti dodatan napor kako bismo bolje i više upoznali Katoličku Crkvu, temeljna vjerska načela katoličanstva. To nije jednosmjeran put, naime da Katolička Crkva treba ići ususret židovskom narodu, što je ona učinila. I mi, isto tako, moramo ići u susret njoj i upoznati, kao što rekoh, Crkvu. Mislim da su ova konferencija, koja će biti održana 11. studenog, i koncert i izložba u Požegi dio toga dugog procesa zbližavanja i međusobnog upoznavanja. Voditi taj dijalog, unatoč političkim pitanjima, razlikama o kojima se možemo složiti da se o njima ne slažemo, no ukupna je slika potpuno pozitivna. Nakon 25 godina odnosa čvrsta je suradnja između našeg veleposlanstva u Vatikanu i veleposlanstva Vatikana u Izraelu. Dakle, imamo dobre bilateralne odnose i obje su strane odlučne da ih nastave. Kao što rekoh, židovski dio mora napraviti dodatan napor kako bi upoznao kršćanska i katolička vjerska načela. Koristim ovu prigodu da pozovem katolike da, ako to do sada nisu, posjete židovske sinagoge, da pruže ruke svojim židovskim susjedima i da ih pitaju o našoj vjeri. A oni će vas pitati o kršćanstvu i katoličanstvu. Pozovite ih da posjete crkve… Smatram, ako jedni druge pozivamo, na najnižoj razini, dakle pojedinci pojedince i ako pokrenu dijalog, to će isto tako biti dio toga dugog procesa zbližavanja Židova i katolika, a isto tako zbližavanja zemalja”.

Rektor Tanjić je dodao kako smatra da će konferencija, koja će biti održana 11. studenoga, cijeloj hrvatskoj javnosti poslati poruku kako je važan dijalog, međusobno se poznavati i kako je važno učiti jedni o drugima. “Konferencija ima odgojnu ali i obrazovnu dimenziju. Bit će tu izvrsnih predavanja, imat ćemo dva važna gosta: rabina prof. dr. sc. Daniela Sperbera izi Izraela koji će govoriti o viziji Nostra aetate sa židovske strane, i salezijanca dr. sc. Norberta Hofmanna jednog od vodećih stručnjaka za odnose sa židovstvom pri Svetoj Stolici koji će govoriti o trenutnoj situaciji po pitanju dijaloga između katolika i židova. U drugom dijelu imat ćemo trojicu predavača doc. dr. sc. Borisa Havela, rabina dr. sc. Kotela Da-Dona i prof. dr. sc. Jan-Heinera Tücka. Posebno na srcu nam je i koncert kao i otvorenje izložbe u Požegi, a prije toga će biti i jedna izložba fotografija Jeruzalema koja će biti otvorena u Pastoralnom institutu”.

Izvor: ika.hkm.hr