Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u četvrtak 16. svibnja 2019. održana je druga u nizu tribina „Ljudski život – dar i poziv“ naslovljena „Ginekološki, psihološki i moralni aspekti početka ljudskog života“. Pred okupljenima u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ govorili su doc. dr. sc. Ingrid Marton, ginekologinja Kliničke bolnice „Sveti Duh“ i nastavnica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, doc. dr. sc. Martina Knežević s Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta te doc. dr. sc. Stephen Nikola Bartulica s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tribinu je u ime rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta otvorio prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje, koji je rekao: „Drago mi je i smatram da je važno da smo na Sveučilištu započeli s ovim tribinama, da se trudimo otkriti nešto novo o ovoj važnoj temi. Otkrivamo na ovim tribinama i ono temeljno – što je čovjek? Kada čovjek postaje i kada se gasi njegov život? S ovakvim pitanjima susrećemo se svakodnevno u društvu i naš je zadatak kao akademske zajednice ponuditi kvalificirani odgovor“.

Govoreći iz osobnog iskustva doc. dr. sc. Marton progovorila je o mukama žena koje se nalaze pred teškom odlukom o izvršenju pobačaja, ali i o moralnim dilemama liječnika ginekologa te o pritisku koji se vrši na njih. „Ginekologija nikada nije bila toliko moralno zahtjevna kao danas. Liječnike se proziva u medijima, posebice nas iz KB „Sveti Duh“, budući da većina nas ne izvršava pobačaje. Stvar je moralnog razvoja svake osobe ne izvršiti taj zahvat. Dugo sam promišljala na osobnoj razini kako bih shvatila da pobačaj nije u redu s mog moralnog aspekta. Ali trebate znati i da stvari nisu crno-bijele, stvari su puno kompleksnije nego će ijedna znanstvena rasprava ikada pokazati. I dok je prekid trudnoće svakako ubojstvo, druga etička pitanja vezana uz abortus i dalje su otvorena, poput silovanja ili trudnoća koja će najvjerojatnije rezultirati smrću.  Budite zato otvorena srca  i nikada ne osuđujte jer ljude na neke postupke tjera nemoć i patnja“, poručila je doc. dr. sc. Ingrid Marton. Doc. dr. sc. Martina Knežević osvrnula se u svom izlaganju na psihološku pomoć, odnosno izostanak iste, kod pacijentica koje su se odlučile na pobačaj ili su ga izvršile. Docentica Knežević upoznala je slušatelje s istraživanjima takozvanog postabortivnog sindroma, specifičnom obliku PTSP-a, odnosno psihološkim posljedicama pobačaja.

Knežević je u izlaganju pokazala kako suvremena znanost ne priznaje postojanje psihološke štete na žene kao posljedicu izvršenja abortusa, no naglasila je kako sva do sada izvršena istraživanja nisu dala cjelovit i jasan zaključak. „Ako želimo javnost senzibilizirati za postojanje psiholoških poremećaja uzrokovanih pobačajem moramo kontinuirano raditi na kvalitetnim istraživanjima“, izjavila je doc. dr. sc. Martina Knežević. Posljednji govornik na tribini bio je doc. dr. sc. Stephen Nikola Bartulica koji je pitanje pobačaja sagledao iz moralne i pravne perspektive.„Novinari i urednici koji se dive uspjesima liječnika u spašavanju života ne zgražaju se nad tolikim brojem djece koja nisu ni dobila priliku živjeti. Čovjek ne mora biti vjernik da razumije kako se u slučaju pobačaja radi o ubojstvu i teškoj povredi prava nerođenog djeteta. Ne radi se ovdje o svjetonazorskom pitanju – i ateisti mogu biti ‘pro-life’. Ljude koji koriste svoj razum su ‘pro-life’.

Nama ne treba većina u saboru da bi nam odredila kada počinje život jer je to poznato i to nam je pokazala znanost, a apsurdne su i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koji na život gleda kao na pravnu stvar, vodeći se primjerom zakonodavstva ‘razvijenog svijeta’. Danas u takozvanom razvijenom svijetu imamo poražavajuće stanje – 67% djece s Downovim sindromom pobaci se u SAD-u, 100% u Islandu, 98% u Danskoj, 90% u Engleskoj, 77% u Francuskoj i tako dalje. Treba kritizirati i akademsku zajednicu koja opravdava ovakvu praksu, a sve je počelo 1920-ih u njemačkoj medicini koja je zagovarala ‘uništenje života koji nisu vrijedni življenja’ na čijim je idejama iznikao nacizam. Nalazimo se u situaciji općeg moralnog relativizma gdje se opravdava ono što bi nas trebalo užasavati pa se trebamo zapitati kakvu kulturu zapravo želimo za naše društvo – kulturu života ili kulturu smrti?“, poručio je doc. dr. sc. Stephen Nikola Bartulica. Tribina je potaknula bogatu raspravu s brojnim pitanjima iz publike, a sljedeća u nizu tribina „Ljudski život – dar i poziv“ naslovljena „Prirodoznanstveni pogled na fenomen ljudskog života“ očekuje nas 13. lipnja 2019. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.