U Velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u srijedu 23. siječnja 2019. godine predstavljeni su rezultati istraživanja „Jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni?“. Istraživanje je nastalo u sklopu projekta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a na njemu je radio tim znanstvenika Hrvatskog katoličkog sveučilišta pod vodstvom doc. dr. sc. Romana Šubića, viceguvernera Hrvatske narodne banke.

Sve prisutne pozdravio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić koji se osvrnuo na termin financijske pismenosti u okviru katoličkog svjetonazora i Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekavši: „…tema financijske pismenosti za nas ima puno širi kontekst od znanja kako se nositi s financijskim izazovima. Za nas na Hrvatskom katoličkom sveučilištu to znači i brigu za cjelokupnu društvenu zajednicu, brigu za siromašne i obrazovanje na financijskom polju koje je povezano s moralom, pravom i religijom“.

 „Osobne financije ključan su element života svakog građanina jer mi svi donosimo financijske odluke. Treba zato poraditi na financijskoj pismenosti mladih tako da predmeti o osobnim financijama postaju dio obveznog, a ne izbornog kurikula. U dobu smo sve dostupnijih, ali i kompleksnijih financijskih proizvoda koje treba znati prepoznati. Ne zazivam zato njihovo ograničenje, jer svatko ima slobodu preuzeti rizik, ali važno je ljudima pomoći da ocijene koliko veliki rizik zapravo preuzimaju“, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke dr. sc. Boris Vujčić.

U ime ministra financija Republike Hrvatske skupu je prisustvovao državni tajnik gospodin Zdravko Zrinušić koji je naglasio da razina financijske pismenosti hrvatskih građana stagnira od devedesetih godina i do sad nisu poduzimani dovoljni koraci da se građanstvo opismeni po tom pitanju. Najavio je ipak kako Ministarstvo financija Republike Hrvatske u suradnji s drugim institucijama i Europskom unijom planira programe financijske edukacije prilagođene raznim uzrastima da bi se s ovim problemom na institucionalnoj razini krenulo sustavnije boriti.

Doc. dr. sc. Roman Šubić, viceguverner Hrvatske narodne banke objasnio je razloge provođenja ovog istraživanja i tako dao uvod u predstavljanje njegovih rezultata.

„Financijska pismenost osnovica je za profesionalni i osobni razvoj, to je vid obrazovanja za sve važne odluke u životu. Mladi su najranjivija skupina jer najvažnije financijske odluke donose po završetku srednje škole ili fakulteta, a za njih nisu dovoljno spremni. Nadam se zato da će rezultati našeg istraživanja postati temelj početku obrazovanja i izradi programa o financijskoj pismenosti u školama i na fakultetima. Svi mi možemo utjecati na poboljšanje razine financijske pismenosti i to tako da po odlasku s ovoga skupa, svatko u svom resoru, krenemo s konkretnim koracima ka rješavanju ovoga problema“.

Rezultate istraživanja „Jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni?“ predstavili su doc. dr. sc. Ivan Balabanić i Karla Žagi, mag. soc. s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, i dali odgovor na pitanje iz naslova istraživanja. Ukratko, prezentirani rezultati istraživanja provedenog na uzorku od više od 1.700 studenata sa sedam hrvatskih sveučilišta govore o nedostatnoj financijskoj pismenosti hrvatske mladeži i ukazuju na nužnost reformi.

Taj zaključak bio je podloga panel-raspravi koja je uslijedila, a na kojoj su sudjelovali viceguverner HNB-a Bojan Fras, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe dr. sc. Ante Žigman, doc. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Drago Čengić kao predstavnik Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ te mr. sc. Tatjana Rajković, MBA, ekspert za istraživanje i analizu tržišta.

Neki od zaključaka panel-rasprave bili su da mladi nedovoljno rade na studentskim poslovima koji ih uvode na tržište te kako financijski ovise o roditeljima koje k tome oponašaju prilikom donošenja važnih financijskih odluka. Upravo zato, složili su se panelisti, roditelji trebaju biti prva instanca financijskog obrazovanja mladih koji, unatoč slaboj financijskoj pismenosti, dobro prepoznaju probleme poduzetništva u Hrvatskoj te se na takve rizike u pravilu ne žele odlučiti. Predloženo je kako se mladima današnjice treba pristupiti na njima razumljiv i zanimljiv način, posebice po pitanjima kao što je mirovinska štednja koja im se trenutačno čini nebitnom i dalekom, a zapravo je važna i o njoj se prekasno kreće razmišljati.

Zaključeno je da mlade treba, po pitanju financijskog opismenjavanja, naučiti „misliti“ jer problem nije toliko u tome, istaknuli su panelisti, da mladi ne znaju raspolagati ključnim pojmovima, koliko činjenica da bi njihovo financijsko znanje trebalo podupirati i odgovorno financijsko ponašanje.